'Imam osjećaj da hrvatska strana ne pokazuje mnogo spremnosti da se to pitanje riješi', rekao je Erjavec u New Yorku, komentirajući novinarima dosadašnja dva sastanka dvaju eksperata za pitanje Ljubljanske banke, hrvatskog financijskog stručnjaka Zdravka Rogića i slovenskog Francea Arhara.

'Moram reći da Arhar vrlo korektno obavlja svoju zadaću, no problem je u stalnoj promjeni stajališta hrvatske strane. Na prvom sastanku imali su jedna stajališta, na drugom sasvim različita, tako je teško razgovarati', rekao je Erjavec koji dosadašnje razgovore na ekspertnoj razini ocjenjuje sasvim drukčije od hrvatske strane.

Hrvatska ministrica govori da pregovori dobro teku i da je optimistična. No, ja znam što se događa, nisam optimist i mislim da je dobro što sam na to javno upozorio', rekao je Erjavec. Dodao je da sada čeka kakav će biti rezultat trećeg sastanka Arhara i Rogića, koji se ponovno sastaju idućeg tjedna u Sloveniji.

'Ne bude li konstruktivnosti, onda taj projekt nema puno mogućnosti da se njime dođe do obostrano prihvatljivog rješenja', ocijenio je slovenski šef diplomacije.

Dodao je da su se za odvijanje dijaloga s Hrvatskom u New Yorku zanimali i njegovi strani sugovornici te da im je rekao kako se stvar ne odvija prema očekivanjima Slovenije.

Erjavec je zanijekao da ga zbog povezivanja Ljubljanske banke i ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om proziva Bruxelles, što su, po njegovim riječima, pretjerivanja s kojima izlaze mediji u Hrvatskoj.

Hrvatski mediji pretjeruju sa svojim pisanjem o kritikama Slovenije u Bruxellesu', ustvrdio je Erjavec, dodavši da mu u tom smislu u EU-u nije bilo postavljeno nikakvo pitanje te da ga o tome ništa nije pitala ni europska povjerenica za vanjsku politiku Catherine Ashton s kojom je u stalnom kontaktu.

Dodao je kako i neki komentari u slovenskim medijima pokazuju da novinari 'ne poznaju bit problema' oko Ljubljanske banke i njenih bivših štediša u Hrvatskoj.

Pritom je ponovio poznata stajališta Slovenije o Ljubljanskoj banci i njenim hrvatskim štedišama. Riječ je, po njegovim riječima, o sukcesijskom pitanju, na što se Sporazumom o sukcesiji država bivše SFRJ najprije obvezala i Hrvatska, a sada od toga odustaje.

'Postoji pismo hrvatskog ministra financija Banci za međunarodna poravnanja (BIS) koje dokazuje kako je Hrvatska pristala da se pregovara u okviru BIS-a. Nakon toga hrvatska strana odjednom počinje tvrditi da BIS za to nije zainteresiran te inzistira na tužbama protiv Ljubljanske banke', rekao je Erjavec i dodao da ne razumije takve promjene stajališta.

Erjavec je rekao da Slovenija pitanje tužbi protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima želi riješiti prije nego što njen parlament ratificira hrvatski pristupni ugovor s EU-om.

'Tužbe su postale problem koji želimo riješiti prije ratifikacije pristupnog ugovora. Treba biti svjestan da se radi o visokim novčanim iznosima, po nekim ocjenama i do 800 milijuna eura. No, Slovenija nikome ništa ne duguje', ustvrdio je Erjavec, dodajući da su sve države nastale iz bivše SFRJ, uz izuzetak Hrvatske, pitanje stare devizne štednje rješavale kao sukcesijsko pitanje i po teritorijalnom principu, pristajući same namiriti štediše na svom teritoriju bez obzira na to gdje je bila centrala banke.