U Rusiji su od početka godine učestale sabotaže - akcije usmjerene protiv državnog aparata, najčešće nasilnim činom ograničenog dosega na neki segment gospodarskog ili vojnog djelovanja. U usporedbi s istom razdobljem lani, broj sabotaža na ruskom teritoriju udvostručio se, a razlog je rat u Ukrajini, javljaju nezavisni ruski mediji
Javno je prijavljeno najmanje 57 napada na ruske željeznice, vojne centre, energetske objekte i druge ciljeve u razdoblju od siječnja do svibnja 2023. Lani je u istom razdoblju registriran 21 takav napad, a 2021. samo jedan.
Gotovo dvije trećine ovogodišnjih napada bile su usmjerene na željezničke tračnice. Najmanje 26 ruskih regija, uključujući aneksirani Krim, doživjelo je barem jedan takav napad, a rekorder je moskovska regija s devet takvih sabotaža. U svibnju je zabilježen najveći broj sabotaža, 14, a zatim po njih 12 u siječnju, veljači i travnju, izvijestio je portal Vyorstka, a prenio The Moscow Times.
U navedenu evidenciju uključeni su pokušaji napada na državnu imovinu, bez obzira na to koliko su bili uspješni. Nisu evidentirani slučajevi u kojima su vlasti izjavile da su uhitile osumnjičene koji su se spremali izvesti napade, kao ni slučajevi u kojima su prevaranti naveli počinitelje da počine napade.
Eksplozije u skladištima streljiva, paljevine vojnih centara i šteta nanesena željezničkim tračnicama redovito se bilježe otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. Predsjednik Vladimir Putin u prosincu je pooštrio kazne za sabotaže, stoga je sada za to djelo propisana i doživotna zatvorska kazna.
Šef ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) Aleksander Bortnikov ovog proljeća optužio je Ukrajinu i Zapad za vrbovanje mladih Rusa za organiziranje oružanih napada u njihovoj domovini. Zanimljivo, u ožujku je došlo do eksplozije i požara u zgradi FSB-a u Rostovu na Donu, a tada je poginula jedna osoba.
Od invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Kremlj se oštro obračunava s antiratnim aktivistima, uz sve veći broj novčanih i zatvorskih kazni za djela kao što su komentiranje na društvenim mrežama.
Među uspjelijim sabotažama bila su iskakanja teretnih vlakova iz tračnica dva dana zaredom početkom svibnja u ruskoj oblasti Brjansk na granici s Ukrajinom. Ruske željeznice priopćile su da je uzrok tih incidenata 'neovlašteno miješanje', a vlasti su za to optužile proukrajinske skupine sabotera.
'Neidentificirana eksplozivna naprava aktivirana je kod željezničke postaje Snežeckaja. Nema žrtava', objavio je guverner regije Brjansk Aleksander Bogomaz na Telegramu, dodajući da su iskočili lokomotiva i nekoliko teretnih vagona. Vlak je prevozio naftu i drvne proizvode, a prevrnuto je šest od 60 vagona.
Nekoliko dana ranije napad dronom izazvao je požar u skladištu goriva u lučkom gradu Sevastopolju na Krimu, poluotoku koji su 2014. okupirale ruske snage. Ruski FSB uhitio je sedam osoba povezanih s ukrajinskom obavještajnom službom i optužio ih za planiranje 'niza visokoprofilnih sabotaža i terorističkih postupaka' na anektiranom Krimu.
Veliku uzbunu u Moskvi, kao vrhunac poniženja administracije ruskog predsjednika Putina, izazvala je misteriozna eksplozija letećeg objekta nad Kremljem. Rusija je optužila Ukrajinu za napad bespilotnim letjelicama u neuspješnom pokušaju atentata na Putina, a savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da Kijev nema ništa s bilo kakvim napadom dronom na Kremlj te da takvim akcijama ništa ne postiže na bojištu, već bi samo izazvao Rusiju na radikalniju akciju. Podoljak je zaključio da optužbe Moskve, ali i rusko uhićenje navodnih ukrajinskih sabotera, mogu značiti da se pripremaju za veliki 'teroristički' napad na Ukrajinu sljedećih dana.
Sva lica sabotaže
Prema Hrvatskoj enciklopediji, sabotaža (francuski sabotage) je namjerna akcija, s političkim ciljem, u ratu radi oslabljenja neprijatelja, nasilno onemogućivanje rada (rušenjem pogona, mostova i sl.), hotimično kvarenje (strojeva, različite robe), namjerno izbjegavanje ili odugovlačenje obavljanja određenih poslova ili dužnosti. Sabotaža je, osim u različitim aktivnim oblicima diverzija, česta u okviru nezamjetne, potajne djelatnosti, tzv. pasivne rezistencije i sl. Za razliku od terorizma, sabotaža je usmjerena na nanošenje materijalne štete, a ne ljudskih žrtava. Izraz sabotaža vjerojatno je skovan za velikog željezničkog štrajka u Belgiji 1905., kada su željezničari skidali učvršćenja pragova (sabots).