Odluku o razvlaštenju vlasnika subordiniranih dionica donijela je tadašnja vlada Alenke Bratušek.

Vlada se tada pozivala na načelo da i vlasnici dijela kapitala u bankama sa većinskim udjelom države moraju dati solidaran prinos u procesu dokapitalizacije i sanacije tih banaka koje su kasnije na zahtjev Europske komisije većim dijelom privatizirane i prodane.

Šestoro slovenskih vlasnika subordiniranih obveznica i dionica u tim bankama odlučilo se 2018. za tužbu protiv države na sudu u Strasbourgu, navodeći da u Sloveniji - unatoč kasnije usvojenom zakonu o sudskoj zaštiti vlasnika obveznica i dionica u bankama - u praksi nisu imali sudsku zaštitu, odnosno pravni lijek na već donesene negativne presude domaćeg sudstva u vezi svojih zahtjeva.

Sud u Strasbourgu donio je presudu prema kojoj je tužba 6 vlasnika poništenih obveznica i dionica protiv država utemeljena jer im je kršeno pravo nesmetanog uživanja imovine koje ne smije biti kršeno osim ako se radi o općem društvenom interesu.

Presuda ESLJP-a odnosi se na svih stotinjak tisuća (bivših) vlasnika tih instrumenata, pa će o njihovim žalbama domaći sudovi u Sloveniji opet morati odlučivati.

Šestorici koja je u Strasbourgu tužila državu ESLJP je dosudio nematerijalne odštete i rasponu od tisuću do tri tisuće eura, dok će ostali odštetne tužbe moći podnositi pred slovenskim sudovima.

"Očekivao sa ovakvu presudu s obzirom na očito kršenje prava vlasništva", kazao je odvjetnik Aleš Kaluža, jedan od pravnih predstavnika oštećenih na sudu u Strasbourgu.

"Državi je sud jasno naložio da mora osigurati učinkovitu pravnu zaštitu i stvari urediti u Sloveniji. Ako do toga ne dođe, buduće tužbe na Europskom sudu za ljudska prava mogle bi za državu imati mnogo neugodnije posljedice", dodao je odvjetnik.