Nakon nešto više od tri godine provedene u BiH Sorensen odlazi s dužnosti u toj zemlji ostavljajući je u najdubljoj političkoj i gospodarskoj krizi nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma kako bi preuzeo dužnost šefa delegacije EU pri Ujedinjenim narodima u Ženevi.

Sorensen na oproštajnoj konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu nije niti naznačio da se zbog takvog stanja osjeća i osobno odgovornim, a svu je krivnju prebacio na lokalne političare.

'Ne bih rekao da odlazim razočaran, ali odlazim s osjećajem da je propuštena prilika', kazao je Sorensen.

Ustvrdio je kako je u okviru svojih ovlasti činio sve što može da pomogne u postizanju dogovora koji bi približili BiH statusu kandidata za članstvo u EU, dodajući kako su bosanskohercegovački političari ti koji su u zadnji trenutak odustajali od načelno postignutih dogovora.

'U nekim smo situacijama bili vrlo blizu dogovora, a nakon pola sata tog dogovora više nije bilo', kazao je danski diplomat istaknuvši kako misli upravo na nastojanje da se dogovori mehanizam koordinacije odnosa s EU.

Bruxelles od BiH zahtijeva da u pregovorima s EU i donošenju odluka vezanih za odnose s njom Sarajevo govori 'jednim glasom', no zbog kompliciranog ustavnog ustroja BiH to se za sada pokazalo zadaćom koju je nemoguće ispuniti.

Republika Srpska inzistirala je na na tome da entiteti imaju maksimalne ovlasti u komunikaciji s EU, a hrvatska strana u Federaciji BiH tražila je pak da se u sve uključe i županije, uz tvrdnju kako je jedino na taj način u ovakvom ustavnom ustroju moguće zaštititi interes Hrvata koji žive u BiH.

S takvom vrstom širokog mehanizma odlučivanja nije se mogla suglasiti bošnjačka strana navodeći strahovanja kako bi to cijeli mehanizam učinilo potpuno nefunkcionalnim.

Sorensen u utorak nije želio nikoga izravno kriviti zbog takvih situacija kazavši tek kako je bilo podjednako teško razgovarati sa svima.

Zbog nepostojanja mehanizma koordinacije odnosa s EU još uvijek nije stupio na snagu ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s BiH (SAA), iako je on potpisan još 2008. godine.

'Mi smo činili sve što se moglo', kazao je Sorensen dodajući da tko god u sadašnjoj situaciji dođe na vlast morat će se suočiti s problemima poput ovoga koji na rješavanje čekaju već godinama.

Dosadašnji posebni predstavnik EU u BiH smatra kako je rješavanje problema u BiH dodatno otežano izbornim ciklusima koji se ponavljaju svake dvije godine, jer to čini gotovo nemogućim postizanje kompromisa u različitim pregovorima.

Zaključio je kako je BiH ipak nedvojbeno europska zamlja i zaslužuje biti članicom EU, no da sama mora poduzeti odlučne korake kako bi se to i ostvarilo.

Prvi korak na tom putu trenutačno je uspostaviti vlast na temelju rezultata izbora provedenih 12. listopada.

'BiH si ne može dopustiti luksuz da ponovo jedanaest ili dvanaest mjeseci čeka na uspostavu vlasti', poručio je Sorensen uoči odlaska iz Sarajeva.

Sorensenova nasljednika u BiH odredit će nova europska povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini, a kao kandidati u medijima se spominju švedski diplomat Lars-Gunnar Wigemark, sadašnji šef misije EU u Pakistanu te bivši slovenski europarlamentarac Jelko Kacin