Podaci istraživanja koji pokazuju da bi većina mladih građana Hrvatske otišla iz zemlje u potrazi za poslom poslužit će kao dodatni argument onim državama Europske Unije koje namjeravaju koristiti pravo na ograničenje pristupa hrvatskih građana njihovu tržištu rada. To znači da se hrvatski građani neće moći slobodno zapošljavati u takvim državama i nakon ulaska u EU 1. srpnja sljedeće godine.

Jutarnji list razgovarao je s nekoliko diplomata država članica koji tvrde da Europska komisija traži da se u slučaju Hrvatske ne postavljaju ograničenja, ali diplomati smatraju da će takve poruke teško naići na razumijevanje država članica.

Države pri donošenju odluke gledaju ne samo stanje u svojoj državi nego i stanje u državi koja se priključuje. A stanje u Hrvatskoj je, prema istim izvorima, zabrinjavajuće. Nezaposlenost raste, a istraživanja javnog mnijenja pokazuju beznađe i spremnost velikog broja građana da posao, ako mogu, potraže u inozemstvu.

U takvim će se okolnostima broj država koje žele koristiti pravo uvođenja restrikcija za Hrvate nakon dobivanja članstva samo povećati. Političari će pri tome imati na umu i svoje javno mnijenje, koje, iracionalno ili ne, i dalje negativno gleda na bilo koju liberalizaciju tržišta rada za bilo koga. U prilog Hrvatskoj ne ide ni činjenica velike domaće stope nezaposlenosti, a nakon što uđemo u EU, veću nezaposlenost imat će jedino Grčka i Španjolska.

Ograničenja koja nam mogu uvesti članice EU ne znače da građani Hrvatske neće moći raditi u tim državama, ali će im za to, kao i do sada, trebati radne dozvole.