Iako hamburški samit gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta neće biti upamćen po konkretnim političkim odlukama, već po popratnim neredima, politički analitičar i predsjednik Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović u razgovoru za tportal ističe da je nakon sastanka na vrhu, od kojeg se dosta očekivalo, ipak postalo jasno da se Europska unija distancirala i emancipirala od SAD-a. O kojoj vrsti emancipacije se radi, ističe Milardović, najslikovitije pokazuje to da se više ne govori o skupini G20, već o G19 plus 1.

'Tijekom i nakon sastanka u Hamburgu postalo je sve jasnije da se Europa kao saveznik distancira od trenutne američke politike koju vodi Donald Trump. Radi se o dubokim podjelama između Bruxellesa i Washingtona koje su zaiskrile zbog američkog neratificiranja Pariškog klimatskog sporazuma, a zažarile prijetnjama predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera Americi ukoliko Trump odluči cariniti čelik. Europsku emancipaciju doživljavam pozitivno jer je logična. Europska unija mora se osoviti na svoje noge i postati neovisna od Washingtona koji je uvlači u svoje gubitničke igre i ratove. Na kraju, Europa je porodila Sjedinjene Države, a ne obratno', kazao je za tportal Milardović.

Politički analitičar smatra kako je ponor koji se otvorio između Trumpa i ostalih 19 čelnika najmoćnijih država u svijetu dobra stvar za sve, osim za SAD, jer je Washingtonu 'kao vladaru svijeta konačno rečeno što ga ide', osobito kada je riječ o njegovoj ulozi u 'generiranju sukoba i licemjernom upravljanju krizama'.

Budući da se interesi političkih rivala Washingtona i Moskve sudaraju upravo na istočnom rubnom dijelu EU-a, što ga čine države članice Višegradske skupine (V4), koju čvrsto podupire hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, zanimalo nas je kako će na spomenutu emancipaciju EU-a u odnosu na SAD reagirati Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska kao podjednako članice Europske unije, NATO-a i Višegradske skupine, a koje upravo u Sjedinjenim Državama vide jedinu zaštitnicu od ruskih prijetnji.

Prema Milardoviću, za Hrvatsku je nepotrebno tražiti pribježište u Višegradskoj skupini kada smo već članica Europske unije. Analitičar naime smatra kako ga ta skupina odveć podsjeća na svojevrsnu uniju unutar snažnije unije te je u šali dometnuo kako skupini V4 još nedostaje Austrija radi osnivanja unije unutar postojeće unije, a koja bi po mnogočemu podsjećala na nekadašnju Austro-Ugarsku.

Što se pak hrvatske inicijative spram Višegradske skupine tiče, Milardović ocjenjuje da se o njoj ponajprije mora izjasniti hrvatski premijer Andrej Plenković i njegova vlada, 'a ne da posao ministrice vanjskih poslova preuzima hrvatska predsjednica', čiju politiku ocjenjuje kao 'visoku regulaciju odozgo i nisku autonomiju odozdo, potpuno lišene izvornosti'.