Kako su u osvrtu u Jutarnjem listu napisali ministar Branko Grčić i njegov zamjenik Jakša Puljiz, Eurostat, statistički ured EU-a, poznaje tri razine tzv. NUTS regija, pri čemu se NUTS 1 odnosi na cijelu Hrvatsku, NUTS 2 na statističke regije i NUTS 3 na županije.

'Uz statističku namjenu, NUTS klasifikacija ima i vrlo važno razvojno, odnosno financijsko značenje. Naime, uz pomoć NUTS klasifikacije utvrđuje se razina pomoći zemljama članicama iz strukturnih fondova. Tako je za razdoblje 2007. – 2013. definirana sljedeća raspodjela 347,4 milijarde eura sukladno pojedinim ciljevima Kohezijske politike: cilj 1 - konvergencija - najizdašniji je i na njega otpada čak 82 posto ukupnih sredstava i pravo na njihovo korištenje imaju NUTS 2 regije čiji BDP po glavi stanovnika ne prelazi 75 posto prosjeka EU-a; cilj 2 - regionalna konkurentnost i zapošljavanje - na njega otpada 15,7 posto ukupnih sredstava, a pravo korištenja imaju sve NUTS 2 regije koje su iznad 75 posto prosjeka razvijenosti EU-a; cilj 3 - europska teritorijalna suradnja - na koji otpada svega 2,3 posto sredstava, a pravo korištenja imaju NUTS 3 regije (naše županije) koje graniče s drugim zemljama članicama ili zemljama kandidatkinjama za EU', pojašnjavaju Grčić i Puljiz. Iz tih podataka, piše dvojac iz Ministarstva regionalnog razvoja, da se zaključiti da za razvoj manje razvijenih regija najveće značenje ima cilj 1, usmjeren prema bržoj razvojnoj konvergenciji, odnosno približavanju tih regija prosjeku Europe.

Upravo takva klasifikacija i raspodjela sredstava razlog je i zašto Vlada nije zadržala podjelu na tri statističke regije. 'Kao što je poznato, Hrvatska je od 2007. imala definirane tri NUTS 2 regije - Jadransku, Sjeverozapadnu i Panonsku Hrvatsku. U zadnjih pet-šest godina Sjeverozapadna Hrvatska razvila se do razine od 78 posto prosjeka EU-a, najviše zahvaljujući bržem razvoju grada Zagreba. Bilo je sasvim izvjesno da bi ova regija ispala iz najizdašnijeg cilja 1 na samom početku našeg članstva u EU-u. To znači da bi bez usvajanja nove statističke podjele otprilike 1,6 milijuna stanovnika Hrvatske, veliki broj jedinica lokalne samouprave, poduzeća, obrta, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nevladinih udruga iz područja Sjeverozapadne Hrvatske bio lišen mogućnosti korištenja sredstava iz strukturnih fondova po najpovoljnijim uvjetima', napisali su Grčić i Puljiz, dodavši da bi ostanak na staroj podjeli značio i da bi nositelji projekta iz Sjeverozapadne Hrvatske morali osigurati oko 320 milijuna eura više vlastitih sredstava za sufinanciranje.

Iako bi se mogla postaviti teza da su županije Sjeverozapadne Hrvatske ionako razvijenije, Grčić i Puljiz tvrde da u očima Europske unije to i nije baš tako. 'Sve županije s područja Sjeverozapadne Hrvatske imaju BDP po stanovniku između 43 i 59 posto prosjeka Europske unije, što znači da se s europskog gledišta radi o izuzetno nerazvijenom području', kaže dvojac.

Vlada se stoga odlučila iznaći povoljnije rješenje i prilikom pregovora s EU-om osigurana je mogućnost izmjene podjele NUTS 2. Tijekom javne rasprave koja traje već gotovo osam godina razmatrale su se sve opcije - od podjele na dvije, tri, četiri pa čak i pet regija, pišu Grčić i Puljiz. Među idejama o novoj podjeli javila se i ona o izdvajanju Zagreba kao posebne regije, o čemu su pojedini stručnjaci govorili i zadnjih tjedan dana.

Premda se često puta u javnosti spominjala mogućnost izdvajanja Zagreba kao posebne statističke regije, čime bi se 'riješio' problem Sjeverozapadne Hrvatske, u pregovorima s Europskom komisijom nam je jasno dano do znanja da takvo rješenje ne može proći. Osnovni problem leži u tome što Zagreb ima manje od 800.000 stanovnika, što je manje od propisane minimalne vrijednosti. Svi razgovori o mogućem širenju administrativnih granica Zagreba i povećanju broja stanovnika činili su se nerealnim, posebnom u kratkom roku koji je stajao na raspolaganju', pojasnili su Grčić i Puljiz zašto se Zagreb ne može izdvojiti samostalno.

Međutim, osim kritika na račun Zagreba, pojedine stranke iz Slavonije, ali i župani slavonsko-baranjskih županija tvrde da će pri novoj podjeli upravo ta regija biti zakinuta.

'Problem se ni u kojem slučaju ne krije u nedostatku sredstava iz europskih fondova za pojedina područja ili preraspodjeli u korist jednih, a na štetu drugih. Sasvim suprotno, jedini problem s kojim se Hrvatska suočava jest pitanje apsorpcijskog kapaciteta, odnosno kako sredstva iz europskih fondova pretočiti u kvalitetne projekte koji će podignuti standard građana i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. U situaciji kada se suočavamo s poteškoćama u korištenju sredstava iz višestruko manjeg pretpristupnog fonda IPA, jasno je da moramo uložiti dodatne napore u jačanje apsorpcijskog kapaciteta kako se ne bismo doveli u situaciju da postanemo neto uplatitelj u proračun Europske unije umjesto neto primatelja', pojašnjavaju dvojica čelnih ljudi ministarstva.

Priznaju da, naravno, postoje financijski bogatiji i siromašniji krajevi Hrvatske, ali da tu na scenu stupa Ministarstvo regionalnog razvoja koje u kontekstu planiranja i korištenja sredstava iz fondova EU-a mora voditi računa o regionalnih razlikama i potrebama slabije razvijenih područja.

'Snažno ćemo poticati razvoj apsorpcijskih kapaciteta u slabije razvijenih područjima, direktno i indirektno. Jedan od konkretnih primjera jest program podrške pripremi i provedbi projekata za fondove EU-a za koji je Ministarstvo već u 2012. izdvojilo 30 milijuna kuna. Jedna komponenta tog programa je namijenjena isključivo slabije razvijenim područjima, čime se jača njih potencijal za pripremu dokumentacije, a kasnije i provedbu razvojnih projekata', zaključuju ministar regionalnog razvoja Branko Grčić i njegov zamjenik Jakša Puljiz