Odbor stalnih predstavnika Europske unije (COREPER), koji tvore veleposlanici zemalja članica, dao je u srijedu zeleno svjetlo za otvaranje šest i zatvaranje pet poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom, čime je ispunjena i zadnja formalna pretpostavka za održavanje Međuvladine konferencije o pristupanju u petak u Bruxellesu, doznaje se iz diplomatskih izvora
BRUXELLES - COREPER je prihvatio zajednička stajališta EU-a bez rasprave pošto su prihvaćena u utorak na sastanku radne skupine za proširenje Vijeća EU-a.
Švedsko je predsjedništvo sazvalo Međuvladinu konferenciju o pristupanju za petak, 2. listopada, kad će Hrvatska otvoriti pregovore u sljedećim poglavljima: Sloboda kretanja kapitala, Porezi, Poljoprivreda i ruralni razvoj, Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Pravda, sloboda i sigurnost i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Na toj konferenciji pregovori će biti zatvoreni u poglavljima: Sloboda kretanja radnika, Pravo trgovačkih društava, Carinska unija, Statistika i Transeuropske mreže.
Tri poglavlja Ribarstvo, Okoliš i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, koja su spremna za otvaranje, ostat će i dalje blokirana, jer Slovenija na njih ima 'sadržajne primjedbe', koje se ne tiču graničnog pitanja, ali koje do sada, barem javno, nije definirala.
Proboj u hrvatskim pristupnim pregovorima omogućio je dogovor između hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora o deblokadi hrvatskih pristupnh pregovora i nastavku pregovora o rješavanju međusobna graničnog pitanja. U početku tjedna odbor za europske poslove slovenskog parlamenta dao je zeleno svjetlo za otvaranje šest i zatvaranje pet poglavlja, pa je uklonjena i zadnja zapreka za sazivanje međuvladine pristupne konferencije.
Pregovori u svakom od 33 poglavlja mogu se otvoriti i zatvoriti tek nakon pristanka svih 27 zemalja članica EU-a i stoga Hrvatska unatoč zelenom svjetlu ostalih 26 zemalja članica nije mogla otvoriti i zatvoriti tehnički spremna poglavlja dok se ne postigne pun konsenzus.Slovenski parlamentarni odbor za vanjsku politiku podupro je prijedlog vlade o sklapanju arbitražnog sporazuma s Hrvatskom, a Vlada sada ima ovlasti da sporazum i potpiše, ako na pregovorima s Hrvatskom ostane nepromijenjen. Dokument ima oznaku 'tajno'.
Slovenska su stajališta pri povratku za pregovarački stol jasna. Vlada smatra da su u dokumentu koji će u petak biti na stolu zaštićeni slovenski vitalni interesi, a uključuje sve njihove zahtjeve: načelo pravičnosti, stanje 25. lipnja 1991. i rješavanje morske i kopnene granice kao cjeline.
Premijer Borut Pahor već je najavio da se u njemu spominje i dodir s otvorenim morem, što je za Sloveniju 'sveta stvar'. Pahora je podupro i slovenski predsjednik Danilo Tuerk. Oporba pak tvrdi da se ne spominje dodir s otvorenim morem, nego teritorijalnih voda s međunarodnima.
Uglavnom, otvaranjem i zatvaranjem 11 novih poglavlja ispunit će se svi uvjeti potrebni za deblokadu pristupnih pogađanja Hrvatske s EU-om na Međuvladinoj konferenciji zakazanoj za petak i istovremeni početak slovensko-hrvatskih pogađanja o granici.
Objašnjavajući glavnu poruku prijedloga arbitražnog sporazuma šef slovenske diplomacije Samuel Žbogar je nakon sjednice Pahorove vlade izjavio da je sa stajališta slovenskih nacionalnih interesa taj dokument prihvatljiv.
'Nacrt sadrži sve bitne slovenske zahtjeve koji proizlaze iz dosadašnjih stajališta povezanih s graničnim pitanjem, kao što su pravednost, poštovanje stanja na granici kakvo je bilo 25. lipnja 1991. godine te rješavanje kopnenog i morskog dijela granice kao cjeline', kazao je Žbogar naglasivši da sporazum sadrži i vremenski okvir određivanja granice jer se u njemu nalazi zahtjev Slovenije da se stvar riješi u razumnom roku. Riječ je o roku kakav je prosječno potreban za arbitražu.
'Nakon što države sklope sporazum, odlučivanje će o granici biti prepušteno arbitražnim sucima i tu puta natrag više nema, izuzev ako se obje strane slože da problem granice riješe bilateralno, što je mogućnost koja je predviđena ovim sporazumom', rekao je Žbogar dodavši da će izricanjem arbitražne odluke granično pitanje biti definitivno riješeno.