Šefovi država ili vlada samit su započeli raspravom o vrtoglavom rastu cijena, koja sve više postaje temom broj jedan.

Usuglašavanje zaključaka se otegnulo jer je češki premijer Andrej Babiš uz potporu mađarskog kolege Viktora Orbana tražio da se promijeni sustav trgovanja emisijama (ETS), tvrdeći da je rast cijena ugljika glavni razlog za rast cijena energije. Komisija i većina članica drže da je rast cijena ugljika sporedni uzrok.

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) jedna je od ključnih politika EU-a za ublažavanje klimatskih promjena i prvo tržište ugljika u svijetu. U okviru toga mehanizma, poduzeća kupuju, najčešće na dražbama, emisijske jedinice za pokriće svojih emisija ugljika.

Na tržištu ugljika cijena je u godinu dana više nego udvostručena i premašila rekordni iznos od 60 eura za tonu ugljičnog dioksida. Babiš smatra da je trgovina tim emisijskim jedinica glavni razlog za rast cijena energije. Komisija, s druge strane ističe da je utjecaj rasta cijene prirodnog plina na cijenu električne energije devet puta veći od utjecaja rasta cijena ugljika.

Na kraju je postignut kompromis da se od Komisije zatraži analiza tržišta ugljika.

Čelnici su pozdravili nedavni prijedlog Komisije zemljama članicama da koriste alate koji su im na raspolaganju poput ciljanih mjera za pomoć siromašnim kućanstvima i malim poduzećima, potpore siromašnijim stanovnicima u plaćanju računa, privremenoj odgodi plaćanja, privremenim smanjivanjem poreza i trošarina.

Dio zemalja koji je nesklon intervencijama na tržištu energije smatra da je rast cijena energije privremen i da će se stabilizirati do proljeća. Druga skupina zemalja u kojima su Španjolska, Italija, Francuska, traže strukturne promjene na energetskom tržištu.

Druga tema o kojoj su čelnici u četvrtak raspravljali bila je vladavina prava i pitanje primata europskog nad nacionalnom pravom, nakon što je poljski ustavni sud nedavno zaključio da je u nekim elementima poljski ustav iznad europskog prava.

O tom pitanju nije bilo pisanih zaključaka. Prema diplomatskim izvorima, rasprava o tom pitanju bila je “mirna”, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel zaključio da je potrebno nastaviti politički dijalog i kroz njega pokušati pronaći rješenje za taj spor.

Dio zemalja članica, u prvom redu Nizozemska, žele oštriji pristup prema Poljskoj i poduzimanje konkretnih mjera, poput aktiviranja mehanizama kojima bi se obustavila isplata sredstava iz europskih fondova, ali je zasad prevagnulo mišljenje koja zagovora njemačka kancelarka Angela Merkel da prvo treba razgovarati, a tek ako to ne daje rezultata ići prema restriktivnim mjerama.