List uz detaljan opis nekoliko najvećih afera konstatira da će o sposobnosti Hrvatske da se uhvati u koštac s korupcijom ovisiti ne samo kad će ući u EU, već i daljnje širenje Unije na prostor bivše Jugoslavije.

Ulazak Crne Gore, Makedonije, Srbije, Albanije i Kosova u EU ovisi o potezima Zagreba. A ako proces proširenja zapne na Balkanu, bit će teško održati njegov zamah, što će pogoditi i druge zemlje, prije svega Tursku, ističe Financial Times.

Korupcija, najviše povezana s javnom nabavom, Hrvatsku godišnje košta, prema podacima Svjetske banke, oko 1,2 milijarde dolara godišnje ili skoro dva posto BDP-a. U prve dvije godine članstva iz EU fondova će se u Hrvatsku preliti više od dvije milijarde eura i zbog toga je, navodi britanski dnevnik, premijerka Jadranka Kosor proglasila nultu toleranciju za korupciju.

Nakon što su se opekli na Rumunjskoj i Bugarskoj, sad i službeni Bruxelles strože gleda na problem korupcije, bez obzira na to što je Hrvatska, prema istraživanju Transparency Internationala, u tome bolja čak i od Grčke koja je već gotovo tri desetljeća član EU-a, piše Financial Times.

Katinka Barysch iz Centra za europske reforme ističe da EU ne želi da milijarde eura iz pristupnih fondova dođu u ruke korumpiranih dužnosnika, pa čak i kriminalaca.