Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla da je bi prva milijarda eura iz toga izvora mogla biti isplaćena već početkom srpnja.

'Drago mi je da su čelnici podržali naš prijedlog o korištenju ekstra prihoda od zamrznute ruske imovine. Time će se osigurati financiranje nabave vojne opreme za Ukrajinu. Možemo očekivati da ćemo prikupiti oko tri milijarde eura ove godine i sličan iznos u sljedećim godinama', rekla je Von der Leyen na konferenciji za novinare.

I europski financijski čelnici postaju svjesni toga da je potrebno krenuti u tom smjeru. 'Kreatori politike moraju se prestati brinuti o financijskim i pravnim posljedicama uzimanja prihoda od zamrznute ruske imovine za naoružavanje Ukrajine i umjesto toga moraju priznati da agresija Moskve predstavlja daleko veći rizik za europsko gospodarstvo', rekao je za Politico visoki dužnosnik Europske središnje banke i guverner Banke Latvije Mārtiņš Kazāks.

Pitanje je hoćete li 'oporezivati svoje građane ili koristiti imovinu agresora... ako je rat dug, krvav i iznimno skup, u jednom trenutku morat ćete ući u imovinu', dodao je.

Europska komisija razmatra prijedlog da se koristi zarada od imovine ruske središnje banke, zamrznute u belgijskom Euroclearu, u pokušaju financiranja ukrajinskih obrambenih napora dok drugi izvori financiranja presušuju. Washington poziva EU da odmah zaplijeni sredstva, no Komisija namjerava postići kompromis planom koji bi koristio samo prihode od imovine.

Europska središnja banka dosad se protivila ovom pristupu, a visoki dužnosnici sugerirali su da bi mogao biti u suprotnosti s međunarodnim zakonima koji jamče imunitet imovine središnje banke u deviznim rezervama. Postoji zabrinutost da bi to zauzvrat moglo ugroziti vjerodostojnost eura.

'Ali taj argument vrijedi u oba smjera', rekao je latvijski guverner. Istaknuo je da bi nedjelovanje ohrabrilo rusku agresiju, što bi u konačnici imalo širi utjecaj na europski kredibilitet te također utjecalo na euro i posljedično na cjenovnu i financijsku stabilnost, glavni cilj ECB-a.

Štoviše, potpora ukrajinskim ratnim naporima nije u suprotnosti s uskim primarnim ciljem ECB-a da održi stabilnost cijena, rekao je Kazāks, ističući pretjeran učinak cijena energije na inflacijski val u posljednje dvije godine.

'Rat utječe na ekonomsku sposobnost, utječe na vjerodostojnost i, na kraju dana, naravno, utječe na inflaciju, a naš cilj je inflacija i naš mandat je inflacija. Dakle utječe na našu sposobnost da postignemo svoj cilj', rekao je.

Nastojao je jasno dati do znanja da govori kao 'građanin', a ne kao središnji bankar. 'To je pitanje o kojem političari trebaju raspravljati i donijeti odluku', rekao je. 'Mislim da je vrlo važna točka to da je ovo geopolitički pomak i signal da se nećemo vratiti u normalu - ovo neće uskoro završiti', zaključio je latvijski guverner.