EU je lani uvezao željezo i čelik u vrijednosti 39,5 milijardi eura, pokazuju podaci Eurostata. Vrijednost izvoza dosegnula je pak 32,3 milijarde eura.

Uvoz čelika i željeza skočio za 20 posto

Od 2019. do 2024. vrijednost uvoza čelika i željeza poskočila je za 20 posto, a vrijednost izvoza za 10 posto.

Obujam uvoza smanjio se pak u tom razdoblju za 4,1 posto, a obujam izvoza za 14,6 posto, što znači da je povećanje vrijednosti ponajprije rezultat viših cijena, napominju statističari.

Od 2019. do 2024. isporuke europskog čelika u Meksiko poskočile su za 54,1 posto. Snažno je porastao i izvoz u SAD-, za 51,1 posto.

EU je istodobno snažno povećao uvoz čelika iz željeza iz Indije, za 89,2 posto. Poskočio je i uvoz iz Južne Koreje, za 43 posto.

Prioritet nacionalna sigurnost

Europski proizvođači čelika muku muče s visokim cijenama energije i s azijskom konkurencijom, a sada strahuju i od novog vala jeftinog uvoza budući da je SAD uveo carine na uvoz od 25 posto.

Nitko danas ne poštuje propise Svjetske trgovinske organizacije (WTO), svima je prioritet nacionalna sigurnost i EU ne može biti jedina sila koja dopušta raspad domaće industrije, rekao je za Reuters izvršni potpredsjednik Europske komisije Stéphane Séjourné.

Izvoz u SAD više se ne isplati zbog 25-postotnih carina i Séjourné predviđa da će proizvođači iz Kanade, Indije i Kine pokušati plasirati više čelika na europsko tržište.

Komisija je pripremila niz trgovinskih mjera koje bi trebale poduprijeti posrnulu domaću metaluršku industriju i, prema nacrtu plana koji je Reuters dobio na uvid, proučava mjere obuzdavanja uvoza.

Séjourné je nadležan za kreiranje industrijske strategije Unije i navodi da će prvo smanjiti uvozne kvote za nekoliko vrsta čelika.

Mjera će stupiti na snagu 1. travnja i trebala bi smanjiti uvoz čelika za oko 15 posto.

Uvoz čelika izvan propisanih kvota podlijegat će carinama od 25 posto. 

Nove mjere na ljeto

„Pred nama je i izazov predviđanja mogućih tenzija, ratova i pandemija u budućnosti, a vidjeli smo što dogodilo s ruskim plinom... Trebali bismo se zato pobrinuti da se sa čelikom ne dogodi isto što dogodilo s plinom", kaže Séjourné.

Čelik će po njegovim riječima odigrati ključnu ulogu u obnovi vojno-industrijskog kompleksa EU-a nakon rata u Ukrajini i EU ne želi ovisiti o uvozu.

Važeće mjere zaštite trebala bi poduprijeti i očekivana izmjena propisa o javnoj nabavi u 2026. godini, koja bi trebala dati prednost europskom čeliku.

Europska investicijska banka sastavila je paralelno pilot-program bi trebao jamčiti da će se prednost pri sklapanju dugoročnih ugovora o električnoj energiji davati proizvođačima čelika i aluminija. Pojedinosti o tom projektu bit će objavljene u drugom tromjesečju 2025.

„Želimo zadržati svoj čelik u Europi i želimo ga moći reciklirati u Europi”, rekao je Séjourné.

„To je strateško pitanje", naglašava povjerenik EU-a. "Bez čelika nema ni obrambene industrije ni automobila, a mi želimo sačuvati svoje zadržati svoju privredu", zaključuje.

U trećem tromjesečju EK će objaviti i prijedlog novih mjera koje će zamijeniti pojačane zaštitne mehanizme budući da, prema propisima WTO-a, mogu ostati na snazi samo do 30. lipnja 2026. godine.

Novi mehanizam bit će, prema Séjournéu, znatno stroži, ali Komisija tek treba utvrditi pojedinosti.