Nakon što je Donald Trump, predsjednik SAD-a, jutros uveo carine od 25 posto na sav čelik i aluminij uvezen u SAD iz cijelog svijeta, ekspresno je reagirala Europska unija. Europska komisija (EK) najavila je da će od 1. travnja aktivirati postojeće protumjere protiv SAD-a, a one su bile suspendirane 2018. i 2020. godine, za vrijeme prvog Trumpova mandata, kada je također izbio trgovinski rat
Podsjetimo, tada je Trump, kao i sada, uveo carine na uvoz čelika od 25 posto i aluminija od 10 posto, a nakon odgovora EU-a priča se proširila na brojne druge proizvode. Dogovor o ublažavanju carina postignut je tek kada je 2021. na vlast stigao Joe Biden.
Nove, danas najavljene EU-ove mjere, usmjerene su na niz američkih proizvoda i odgovor su na gospodarsku štetu, vrijednu osam milijardi eura, nastalu zbog carina na izvoz čelika i aluminija iz EU-a.
Gubici u industriji čelika
Dodatno, kao odgovor na nove američke carine, koje utječu na više od 18 milijardi eura izvoza iz EU-a, Komisija je najavila paket novih protumjera za američki izvoz te će stupiti na snagu sredinom travnja. Lista, koja ima čak 99 stranica, obuhvaća širok spektar proizvoda – od građevinskih strojeva do robe široke potrošnje.
Uvođenje carina s obje strane Atlantika nesumnjivo će dovesti do povećanja cijena potrošačkih i industrijskih proizvoda, kako za Amerikance, tako i za Europljane.
vezane vijesti
EU bi, prema procjenama Europske udruge proizvođača čelika (Eurofer), prenosi AP, mogao izgubiti do 3,7 milijuna tona izvoza čelika. SAD je drugo najveće izvozno tržište za europske proizvođače te legure željeza, s udjelom od 16 posto u ukupnom izvozu čelika iz EU-a.
Unija procjenjuje da godišnji obujam trgovine između dviju strana iznosi oko 1,5 bilijuna dolara, što čini približno 30 posto globalne trgovine. Iako EU ima značajan suficit u izvozu robe, navodi da se taj višak djelomično nadoknađuje suficitom SAD-a u trgovini uslugama.
Velika Britanija bez protumjera
Velika Britanija, koja više nije dio EU-a, objavila je da neće uvoditi svoje protumjere SAD-u. Britanski ministar gospodarstva Jonathan Reynolds izjavio je da će 'nastaviti blisko i konstruktivno surađivati sa SAD-om kako bi zastupao interese britanskog gospodarstva'.
No nije isključio mogućnost budućih carina na američki uvoz, poručivši da će 'sve opcije ostati na stolu i da neće oklijevati odgovoriti u nacionalnom interesu'.
Velika Britanija izvezla je 2023. godine oko 10 posto svojeg čelika u SAD, vrijednog gotovo 400 milijuna funti.
Njemačka među najviše pogođenima
SAD uvozi gotovo polovicu potrebnog čelika i aluminija. Iako je američka industrija čelika među najvećim svjetskim proizvođačima, zaostaje za konkurencijom iz Azije i Kanade. Posljedice trgovinskog rata u Uniji nesumnjivo će osjetiti svi, ali posebno će na udaru biti gospodarstva Njemačke, Italije, Španjolske i Nizozemske.
Njemačka je 2023. godine u SAD izvezla robu vrijednu 157 milijardi eura, a istovremeno ju je uvozila u vrijednosti od 85 milijardi eura. Ovaj značajan trgovinski suficit sa SAD-om čini Njemačku jednom od europskih ekonomija koje su najizloženije carinskim mjerama američke administracije.
Podaci pokazuju da je izvoz čelika iz Njemačke u SAD 2023. godine iznosio 1,37 milijardi eura, a 2024. dosegnuo je 1,54 milijarde eura.
Ako se trgovinski rat zaoštri i Trump proširi popis proizvoda na koje će se primjenjivati povećane carine, najveći udar osjetili bi automobilska industrija, farmaceutski sektor i industrijski strojevi.
Prema podacima Eurostata, nakon Njemačke, najveći izvoz u SAD u 2023. godini imale su: Nizozemska – 88 milijardi eura, Francuska – 72 milijarde eura, Italija – 60 milijardi eura i Irska – 55 milijardi eura.
Utjecaj na Hrvatsku
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je 2023. godine imala pozitivan saldo u trgovini sa SAD-om. Ukupan izvoz iznosio je 1,2 milijarde dolara dok je uvoz bio na razini 500 milijuna dolara. U slučaju povećanja carina, posebno bi bili pogođeni farmaceutski sektor i IT industrija jer su među najvećim izvoznicima. Osim toga, Hrvatska bi mogla osjetiti posredne ekonomske posljedice zbog povezanosti s europskim gospodarstvima, ponajprije Njemačkom, Italijom i Austrijom.
Prema procjenama Natixisa, francuske bankarske grupacije, povećanje carina za 10 posto moglo bi smanjiti njemački BDP za 0,5 posto, talijanski za 0,4 posto, a francuski za 0,3 posto.
SAD je, prema podacima Natixisa, bio četvrti najveći kupac i peti najveći dobavljač Francuske u 2023. godini.
Euronews navodi da bi se povećanjem carina posebno na udaru našle zrakoplovna industrija, farmaceutski proizvodi, vina i žestoka pića, a zajedno čine više od trećine francuskog izvoza u SAD.
Između 2019. i 2021. godine sličan trgovinski rat doveo je do toga da je Trump uveo carine od 25 posto na francuska vina, a kasnije ih proširio i na druga alkoholna pića.
Posljedice su bile katastrofalne – izvoz je pao za 40 posto, uz neto gubitak od 500 milijuna eura.
EU se treba pripremiti na nove carine iz SAD-a
Dok Francuska izvozi u SAD proizvode visoke vrijednosti, njezin glavni uvoz iz SAD-a čine nafta i plin, u vrijednosti od 12,2 milijarde eura u 2023. godini.
'Francuska bi mogla pokušati koristiti svoj energetski uvoz kao pregovarački adut, potencijalno povećavajući kupnju američkih ugljikovodika da bi ublažila pritisak carina', sugerirao je Hadrien Camatte, ekonomist iz Natixisa, za Euronews.
Unatoč neizvjesnosti oko sljedećih poteza američkog predsjednika, ekonomisti upozoravaju da bi se EU trebao pripremiti za dodatna povećanja carina.
'U ovoj fazi to su samo prijetnje, bez jasnog vremenskog okvira ili detalja. No s obzirom na signale iz Bijele kuće, bilo bi iznenađujuće da SAD ne uvede dodatne carine na uvoz iz EU-a, osim onih za čelik i aluminij', rekao je Sébastien Jean, ekonomist specijaliziran za međunarodnu trgovinu.
