U prilogu emisije 'Reporter' ekolozi Goran Šafarek i Tibor Mikuška upozoravaju da se iza velikih regulacija na našim rijekama zapravo nalazi interes privatnih tvrtki koje posluju s državnim.

Utvrđivanjem obala, regulacijama i produbljivanjem riječnih tokova iskapanjem šljunka i pijeska te mogućom gradnjom hidroelektrana i akumulacija, Hrvatska će devastirati očuvani prirodni rezervat Mure, Drave i Dunava, koji se obzirom na bogatstvo biološke raznolikosti smatra 'europskom Amazonom'.

S druge strane, Miroslav Ištuk, direktor Agencije za plovne putove pokazao je jedno područje na obali Dunava gdje je država naručila opsežne hidrotehničke radove. 'Ovaj dio obale morali smo utvrditi kako ne bi došlo do urušavanja obale, jer tada rijeka više ne bi bila plovna.', rekao je Ištuk.

Šafarek smatra da su takvi slučajevi samo djelomično točni. 'Opravdano je održavanje plovnog puta na Dunavu, ali poučeni iskustvom, smatramo da se radi o preuveličanim potrebama, samo da se što više uposli teška mehanizacija i pri tome potroši novac poreznih obveznika prenapuhanim cjenicima za radove.', kazao je Šafarek, istraživač iz udruge Baobab.

Od kada su počele regulacije na Dunava nestalo je 70 posto nekadašnje poplavne doline, upozorio je Tibor Mikuška, iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. 'Preostali dio te poplavne doline želimo zaštiti od daljnjeg uništavanja.'

Zato Mikuška najavljuje osnivanje nezavisne aktivističke komisije za praćenje novih radova na rijekama Riverwatch, koja će u izvještajima upozoravati na nelogične radove koji služe usmjeravanju novca od iskorištavanja riječnih resursa u privatne džepove.

Među spornim projektima protiv kojih se ekolozi bore je gradnja 75 obaloutvrda na samo 53 kilometra Dunava, 112 obaloutvrda na 56 kilometara Drave, akumulacija na Dravi od Petrijevaca do Osijeka tzv. vodna stepenica, kanaliziranje rezervata Veliki Pažut radi zaštite jedne željezničke pruge u Mađarskoj, moguća gradnja hidrocentrala na Dravi te kanal Dunav-Sava.

Vlada za dio ovih projekata kani dobiti novac od Europske unije, pa su u Dunavsku strategiju kao prioriteti predloženi gradnja vodne stepenica i kanala Dunav-Sava. Prilikom donošenja prostornog plana kanala Dunav-Sava početkom mjeseca u Vladi je rečeno da bi projekt stajao 950 milijuna eura, što bi trebali platiti porezni obveznici iz EU kroz pretpristupne fondove. Isti model zamišljen je i za gradnju tzv. vodne stepenice, kojom bi se potopilo 3740 hektara zemljišta, a izgradnja bi stajala visokih 2,7 milijardi kuna.

Područje na kojim se planiraju ovi radovi nedavno je proglašeno zaštićenim u okviru Regionalnog parka Mura-Drava. Budući da svoje dijelove rijeka zaštićuju i susjedne države, 'europska Amazona' uskoro će se nominirati za zaštitu UNESCO-a kao Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Ministri zaštite okoliša Austrije, Mađarske, Slovenije, Srbije i Hrvatske u ožujku su potpisali deklaraciju o nominaciji.