Domicilno stanovništvo Grenlanda ima problema sa siromaštvom, pa su, prema pisanju Guardiana, lokalne vlasti spremne dati dozvole za rudna istraživanja. Nedavna ispitivanja pokazala su da ledeni pokrov Grenlanda ljeti prolazi kroz faze otapanja unutarnjih slojeva. Led prekriva preko 80 posto površine otoka, a na nekim mjestima debeo je preko tri tisuće metara.

Umjesto da se svjetski moćnici bave upozorenjima da će se u slučaju otapanja grenlandskog leda pod utjecajem čovjeka razina mora podići za sedam metara, oni gledaju kako da se domognu rudnog eldorada.

Pregovore s grenlandskim premijerom Kuupikom Kleistom u ime Bruxellesa vodi dopredsjednik Europske komisije Antonio Tajani. Očekuje se otvaranje nekoliko rudnika zlata, ali istražuje se još 120-ak lokacija jer se pretpostavlja da je Grenland bogat rijetkim metalima potrebnim za nove tehnologije koje bi u mainstream trebale ući tek kroz nekoliko desetljeća. Sadašnja, pak, tehnologija sve više omogućava rudarenje u ekstremnim vremenskim uvjetima, pa se u grenlandskim vodama polako počela vaditi i nafta.

No osim Europske unije, Grenland bi u svoje crpilište željela pretvoriti i brzorastuća Kina koja prednjači u rudarenju rijetkih metala u svijetu. Nisu, naravno, bez interesa ni Kanada i SAD.

Zasad jedina svjetska snaga koja se protivi izglednoj ekološkoj devastaciji vrlo slabo naseljenog Grenlanda jest Greenpeace, organizacija koja već godinama nastoji podići svijest o opasnim namjerama svjetskih sila za arktičko područje. Greenpeaceovi stručnjaci smatraju da grenlandsko stanovništvo (glavni i praktički jedini grad, Nuuk, ima 15 tisuća stanovnika) nema kapaciteta za regulaciju tako velikih investicijskih projekata i suprotstavljanje moćnim multinacionalkama.