Na predizbornom skupu u Solunu prošlog tjedna, Antonis Samaras tražio je povjerenje birača za mandat kojim će 'sve promijeniti'. No kao što smo vidjeli u nedjelju navečer, izgleda da su grčki birači ipak imali neke druge ideje, piše Wall Street Journal
Samarasova stranka desnog centra Nova demokracija (ND) dijelila je vlast sa strankom lijevog centra PASOK u prijelaznom razdoblju od studenog 2011. Nedjeljni izbori učinili su Novu demokraciju najvećom pojedinačnom strankom u grčkom parlamentu. Izlazne ankete pokazivale su da im pripada 17-20 posto glasova, u odnosu na ranije projekcije od oko 30 posto. PASOK je, čini se, izgubio drugo mjesto od radikalne lijeve koalicije Syriza koja je osvojila 18,5 posto glasova. I upravo bi ova stranka mogla formirati novu grčku vladu ako ND ne uspije to učiniti u roku od tri dana.
Syriza predstavlja koaliciju lijevih pokreta i ekologije i revolucionarno-marksističku stranku nazvanu Međunarodna radnička ljevica. Vođa Syrize, Alexis Tsipras, nedavno je izjavio da će stranka privesti kraju 'grčke žrtve' koje su služile samo 'oligarsima, plutokratima i velikom kapitalu', piše Wall Street Journal.
No uspjeh Syrize nije bio jedino iznenađenje u nedjelju. KKE Komunistička partija također je postigla veći uspjeh nego što se očekivalo; s 7,5 posto -9,5 posto. Zatim je tu i neonacistička stranka Zlatna zora, koja je osvojila šest do osam posto i izgleda da bi prvi put mogla ući u grčki parlament, što je jedan najalarmantnijih rezultata izbora. Zajednička poruka koju šalju ove ekstremističke stranke, koje od sada održavaju ravnotežu snaga u Ateni, jest da Grci ne bi trebali više prihvaćati diktate o štednji iz Bruxellesa i Berlina.
Grci imaju dobar razlog da riješe takve izborne neuspjehe s PASOK-om i Novom demokracijom. Samaras je možda predložio obećavajuću masovnu tranzitnu privatizaciju, reformu civilnih usluga i rat birokraciji. Ali upravo je posljednja vlada s Novom demokracijom na čelu bila ta koja je lagala Bruxellesu o proračunskim brojevima i koja je uvela Grčku u sada već pet godina dugu recesiju, a PASOK je uveo oštre mjere iz memoranduma Europske unije i MMF-a o sanaciji grčkih dugova.
Grci također imaju dobar razlog za zamjerku Bruxellesu, čije skupe mjere štednje nisu učinile ništa da se smanji grčki dug. Grčkoj treba nova revolucija, piše Wallstreet Journal. Šteta je samo što je predlaže stranka koja je izgubila svoj sjaj.
Što se tiče uspona ekstremističkih stranaka, ovo bi trebalo poslužiti kao upozorenje za ono što se događa u zemljama u kojima glavne stranke ne uspiju. Možda je prerano za usporedbe s razdobljem između dva svjetska rata, kada su fašizam, komunizam i nacizam našli svoja politička uporišta. Ali to je scenarij s kojim bi se Europa jednog dana opet mogla suočiti ako stranke centra i dalje budu podbacivale, zaključuje Wall Street Journal
