Svaka parada 9. svibnja ima svoju poruku. Dok je 2014. ruski predsjednik prisustvovao vojnom mimohodu na netom pripojenom Krimu, ove će godine biti osamljen na Crvenom trgu. Iako će tu biti kubanski, indijski i kineski čelnici, neće biti nijednog visokog europskog čelnika.

Popularniji nego ikad u patriotskoj Rusiji, zbog ukrajinske krize izgnanik je u očima zapadnih demokracija.

'Snažni smo, ne šalite se s nama, poruka je koju će parada poslati ove godine', upozorava Aleksandar Baunov, istraživač u Centru Carnegie u Moskvi. 'Rusija želi poručiti Zapadu: Dovoljni smo sami sebi', dodaje Igor Koročenko, član savjetodavnog vijeća pri ruskom ministarstvu obrane.

Rusi će na paradi pokazati i najnovije oružje, među kojima i borbeni tenk Armata T-14.

Europski bojkot ne čudi

Godinu dana nakon početka krize u Ukrajini, lista uzvanika koji su potvrdili prisutnost na Crvenom trgu ukazuje na izolaciju Moskve.

'Devetog svibnja moći ćemo doista vidjeti koliki je jaz između Rusije i Europe', ocjenjuje Baunov.

Velika većina zapadnih čelnika, ruskih saveznika u pobjedi nad nacističkom Njemačkom, odbili su doći 9. svibnja u Moskvu jer Putinu zamjeraju da podržava i naoružava proruske separatiste na istoku Ukrajine. Moskva to kategorički niječe.

Rusija može računati na dolazak ciparskog predsjednika Nikosa Anastasiadesa, kineskog Xi Jinpinga, srbijanskog Tomislava Nikolića te na čelnike Indije i Kube Narendru Modija i Raula Castra.

Neki su odlučili doći u Moskvu, ali neće sudjelovati u proslavi: češki predsjednik Miloš Zeman i slovački premijer Robert Fico, koji neće prisustvovati paradi, ili pak njemačka kancelarka Angela Merkel koja je našla kompromisno rješenje - neće nazočiti paradi, ali će dan poslije, 10. svibnja, položiti vijenac ispred Groba neznanog vojnika kraj Kremlja.

Ukupno će od 68 pozvanih čelnika, samo njih 22 biti prisutno, a njima treba dodati glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona i glavnu direktoricu UNESCO-a Irinu Bokovu.

'Bojkot europskih čelnika i nesudjelovanje na Putinovoj proslavi ne čudi. Ruska diplomacija pokušala je u Moskvi okupiti što više čelnika EU-a jer im je to važno, ali su djelovali i u smjeru stvaranja pukotina, što su djelomično i uspjeli. Ovo je očekivana odluka i simbolični otpor vodećih čelnika EU-a Rusiji', izjavio je politički analitičar Vlatko Cvrtila.

Po njegovim riječima, Uniji je za sada važno da Rusija ne poduzima daljnje radikalne korake u Ukrajini, ali, kako ocjenjuje, ovaj 'hladni mir' ili 'zamrznuti sukob' u Ukrajini morat će ozbiljnije doći na dnevni red.

Dan ponosa i slave

Svake godine Rusija slavi savezničku pobjedu u Drugom svjetskom ratu 9. svibnja, njemačka kapitulacija potpisana je navečer 8. svibnja u Berlinu ili devetoga po moskovskom vremenu, velikom vojnom paradom na Crvenom trgu.

'To je dan ponosa i slave za naše ljude, dan našeg najvećeg poštovanja naraštaju pobjednika', rekao je Putin.

Godišnjicu pobjede za koju je život dalo najmanje 27 milijuna Sovjeta čak 42 posto Rusa smatra najvažnijim praznikom u godini, važnijim od Božića ili vlastitog rođendana, pokazalo je istraživanje centra Levada.

Okićeni crvenim zvijezdama i narančasto-crnim vrpcama svetog Jurja, središtem Moskve proći će 16 tisuća vojnika praćenih oklopnim vozilima i preletima 143 zrakoplova. Na paradi će biti i 1300 stranih vojnika, iz Srbije, Indije i Kine.

Moskva, koja je i ranije pompozno slavila pobjede, obećala je da će ovogodišnja biti još raskošnija. Neće je pokvariti ni izostanak Europljana, kaže Baunov.

'Na parade 1995. i 2005. došli su lideri EU-a, ali je Rusija imala manje suvereniteta. Ove godine, neće biti Europljana, ali je suverenitet jači', naglasio je.

Alternativno obilježavanje u Gdanjsku

Hrvatska će u Moskvi biti predstavljena na razini veleposlanika, ali će zato predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas u Gdanjsku sudjelovati na svečanosti obilježavanja 70. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata koju za čelnike Europske unije organizira poljski predsjednik Bronislav Komorowski, a na poluotoku Westerplatte počast vojnicima palima u borbi protiv nacizma odat će i nekoliko srednjoeuropskih predsjednika.

Hrvatska predsjednica će u Europskom centru Solidarnost u Gdanjsku, gradu u kojem je 'najveća klaonica u povijesti' i počela, nazočiti konferenciji pod nazivom 'Nasljeđe Drugog svjetskog rata, 70 godina poslije' i panelu 'Europska integracija kao lekcija iz Drugog svjetskog rata. Značenje integracije danas', dok će se u večernjim satima, sve do nešto iza ponoći, održavati službene svečanosti u spomen na pogibiju više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta, među kojima šest milijuna Poljaka.

Iako je Komorowski izjavio da obilježavanje u Gdanjsku nije konkurentno ceremoniji na Crvenom trgu, ipak je to izazvalo određeno zatezanje u odnosima Moskve i Varšave.