Nakon ubojstva dvojice švedskih nogometnih navijača u napadu u Bruxellesu, Švedska i Italija pozvale su na pojačanu sigurnost na europskim granicama.

Švedski premijer Ulf Kristersson upozorio je da je vrijeme da Europa pojača sigurnost: 'Ovo je vrijeme za više sigurnosti, ne možemo biti naivni.'

'Imamo otvorenost u Europi, što je jedan od važnih razloga zbog kojih moramo paziti na vanjske granice EU-a, jer se inače ljudi mogu lako kretati između europskih zemalja. Ti teroristi žele nas zaplašiti te navesti na poslušnost i šutnju. To se neće dogoditi', istaknuo je Kristersson.

I hrvatski premijer Andrej Plenković se u srijedu u Rijeci, u kojoj je svečano otvorio najskuplju cestu u zemlji, DC403, dotaknuo problema sigurnosti u jeku sukoba u Izraelu i tenzija koje su se prelile na ulice Europe, rekavši da se 'reperkusije ovog sukoba već osjećaju u cijeloj Europi'.

'Vidjeli ste teroristički napad u Bruxellesu, vidjeli ste ubojstvo profesora u Francuskoj. Ključno je da sve naše sigurnosne službe budu budne i prate cijelu situaciju intenzivnije nego što je to uobičajeno', kazao je Plenković, dodavši da nema saznanja o izravnim prijetnjama Republici Hrvatskoj.

Prema posljednjem Europolovom Izvješću o situaciji i trendovima terorizma u EU (TE-SAT), džihadistički terorizam ostaje glavna briga u državama članicama EU-a.

Izvješće se temelji na podacima koje su članice EU-a dostavile Europolu o napadima i uhićenjima povezanima s terorizmom u Europskoj uniji.

U 2022. godini u Europskoj uniji zabilježeno je 28 dovršenih, neuspjelih ili spriječenih napada. Izvršeno ih je šesnaest, a četiri su osobe izgubile život, dvije kao rezultat djelovanja džihadista, a dvije kao rezultat terorističkog napada ekstremnih desničarskih skupina.

Države članice EU-a i dalje smatraju islamistički terorizam najistaknutijom prijetnjom. Od 380 osoba koje su na području EU-a uhićene 2022. zbog kaznenih djela povezanih s terorizmom, 266 ih je osuđeno zbog kaznenih djela povezanih s džihadistima.

Usamljeni vukovi (pojedinci) ostaju ključna prijetnja. Većinu napada u 2022. godini izveli su osumnjičenici koji su djelovali sami. To se može vidjeti u cijelom spektru napada, od islamista do terorista koji dolaze iz miljea desnog i lijevog ekstremizma. Vjeruje se da je ubojica švedskih navijača također djelovao sam.

Internet i tehnologije ostali su ključni čimbenik u širenju ekstremističke propagande, kao i radikalizaciji i novačenju pojedinaca ranjivih na terorizam i nasilni ekstremizam. Osim društvenih mreža, aplikacija za razmjenu poruka, internetskih foruma i platformi za videoigre, čini se da su i decentralizirane platforme stekle popularnost u tim krugovima.

Druge napredne tehnologije koje su postale sve vidljivije uključuju proizvodnju i korištenje 3D printanog oružja, posebno na krajnje desnoj sceni, te korištenje virtualne imovine, osobito kriptovaluta, za financiranje terorističkih aktivnosti, u čemu prednjače terorističke skupine. Između ostalih, Hamas za financiranje svoga ratnog stroja koristi kriptovalute.

Iako su im korijeni u različitim ideologijama i različitog su podrijetla, teroristi i nasilni ekstremisti imaju sve više zajedničkih aspekata, kao što su slični narativi o istim problemima, odabir sličnih ciljeva za napade i korištenje taktičkih metoda. Čini se da protivljenje establišmentu, teorije zavjere i protivljenje tehnološkom napretku sve više popunjavaju prostor između ideologija, dajući motivaciju za nasilne akcije.

Najvidljivije reakcije na rusku agresiju na Ukrajinu pojavile su se u prvim mjesecima sukoba, uglavnom na sceni krajnje desnice, i materijalizirale su se kao internetske publikacije i ograničen broj podružnica krajnje desnice, čiji su se pripadnici pridružili bojnom polju. Iako se čini da se interes za rat u ovom okruženju postupno smanjio u ostatku 2022., dezinformacije povezane sa sukobom vjerojatno će nastaviti poticati terorističke i ekstremističke reakcije.