Povjerenik Europske komisije za proširenje Várhelyi je otvarajući raspravu "Odnosi EU-a i zapadnog Balkana s obzirom na novi paket za proširenje" istaknuo da "u aktualnom geopolitičkom kontekstu jasno je i da Srbija mora pojačati svoje napore u usklađivanju sa stajalištima EU-a u vanjskoj politici, uključujući deklaracije i sankcije protiv Rusije".

Ruskom agresijom na Ukrajinu "usklađivanje s EU-ovom vanjskom i sigurnosnom politikom važnije je no ikada", rekao je Várhelyi.

U raspravi je zahtjev da Srbija uskladi svoju politiku s EU-ovom vanjskom politikom, ali i europskim vrijednostima, ponovio veliki broj zastupnika, posebice iz najbrojnijih zastupničkih klubova pučana i socijaldemokrata, dok su u obranu Beograda stali uglavnom zastupnici krajnje desnog kluba Identitet i demokracija.

Pregovori mogu napredovati tek kad se primjene sankcije

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula je govoreći u ime kluba socijaldemokrata (S&D) istaknuo da "iako vanjska politika nije bila ključni kriterij, danas je postala jedan od ključnih pokazatelja predanosti zemalja kandidata" putu prema članstvu i poručio da "pregovori sa Srbijom mogu napredovati samo kada se sankcije u potpunosti primjene".

Od hrvatskih zastupnika koji su sudjelovali u raspravi, na odnose EU-a i Srbije osvrnula se HDZ-ova Sunčana Glavak poručivši da "Srbije treba odlučiti gdje je njena budućnost" te da vlasti Srbije "trebaju prestati biti dvolične". "Po pitanju osude ruske agresije na Ukrajinu Srbija treba odlučiti gdje je njena budućnost", rekla je Glavak, dodavši i da su u Srbiji "jednako tako sloboda i vladavina prava na niskim razinama".

Slovenski socijaldemokrat Matjaž Nemec poručio je Beogradu da "nije trenutak za sjedenje na dvije stolice".

Poljska zastupnica Anna Fotyga je govoreći u ime Europskih konzervativaca i reformista zatražila da se izvrši dodatni pritisak na Srbiju da uskladi svoju politiku s EU-ovom i poručila da "moramo zajamčiti da se 'ruski svijet' na zapadnom Balkanu ne zamijeni 'srpskim svijetom'".

Jean-Lin Lacappelle, član najdesnijeg kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) i Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, poručio je kako „žali zbog ogromne razlike u tonu prema zemljama (zapadnog Balkana)“. Smatra da se Srbiju neopravdano „napada“ zbog odluka koje suverena zemlja donosi u području vanjske politike.

Tonino Picula autor je Preporuka o novoj strategiji proširenja EU-a koje je Odbor za vanjsku politiku EP-a usvojio prošlog tjedna a o kojem bi se cijeli parlament trebao izjasniti na plenarnoj sjednici idućeg mjeseca.

U Preporukama se naglašava nužnost da zemlje kandidatkinje svoju vanjsku politiku u potpunosti usklade sa zajedničkom vanjskom politikom EU. Tako bi se, prema usvojenom Izvješću, pregovori sa Srbijom trebali nastaviti samo ako Srbija uvede sankcije Rusiji kakve provodi i EU, te ako postigne znatan napredak u EU reformama.

Reakcija EP-a na politiku Aleksandra Vučića visoko usuglašena

Picula je za Hinu ocijenio da, po konsenzusu koji je postignut oko tih preporuka, pretpostavlja da je "reakcija Europskog parlamenta na politiku Aleksandra Vučića visoko usuglašena", a što je i potvrdila rasprava održana u srijedu u Strasbourgu.

Hrvatski eurozastupnik se zbog kritika i zahtjeva Srbiji iz Europskog parlamenta našao izložen napadima dijela srbijanskih medija i dužnosnika, što tumači i kao pokazateljem odnosa Beograda prema Europskoj uniji.

"Naravno da mediji u Srbiji ciljaju na mene kao osobu koja je vodila rad na tim preporukama a ta reakcija govori puno više kako srbijanski mediji doživljavaju kritike iz Europske unije. Ja sam samo tu personifikacija odnosa prema jednoj politici koja ima što za reći o državi koja formalno želi biti članica EU-a".

"Posve je jasno da oni govoreći o meni govore kako oni vide Europsku uniju i tu dolazi do goleme diskrepancije. Srbija je zemlja kandidat koja ovog trenutka pregovara i budući da su se očito našli po prvi put nakon deset godina vlasti Aleksandra Vučića pod najozbiljnijim pritiskom da promjene svoju politiku, ukoliko žele u ovim geopolitičkim okolnostima nastaviti svoj europski put, njihova politička reakcija je vrlo nervozna, napadačka. S tim da se ne ulazi u supstancu je li naša kritika opravdana i koji su zapravo stvarni elementi te kritike", ocijenio je Picula za Hinu.

"To govori o nemoći jedne politike koja se ne želi pogledati u ogledalo. Prije svega jer je Srbija ovog trenutka jedina zemlja uz Bjelorusiju i Tursku koja nije uvela sankcije Rusiji, a to opisuje kao vrlinu a ne kao manu te politike", kaže Picula podsjećajući da je na čelu Bjelorusije "diktator" Alleksndra Lukašenko dok Tursku "autokratski" vodi Recep Tayyip Erdogan.

"To naprosto treba prihvatiti jer je u osnovi srpska medijska scena monistična. Politički monizam se između ostalog održava na vlasti punom kontrolom nad najvećim dijelom medija i šalje, prije svega, domaćoj javnosti sliku o praktički nepogrešivosti državnog poglavara, Očito imamo jednu vrstu pokušaja da se takav princip uvede kao princip pisanja dobrog dijela tabloida u Srbiji".

"I u izvještaju o stanju u Srbiji, ne samo u mojim preporukama, o tom medijskom monizmu se govori kao o ozbiljnoj prepreci demokratizaciji same Srbije. A kojim će se jezikom poslužiti ovaj ili onaj srbijanski ministar ili nekakav urednik tabloida to je sasvim svejedno, problem je puno dublji", drži Picula.

Beograd nervozan zbog odlaska Merkel

Picula primjećuje kako se odnos EU-a prema Srbiji promijenio i odlaskom bivše njemačke kancelarke Angele Merkel te time dijelom objašnjava nervozu službenog Beograda.

"Dok je na čelu Njemačke bila Angela Merkel Srbiji se gledalo kroz prste, tu nema nikakve sumnje", kaže Picula. Njemačka, čija je industrija bila "gladna energije" te je "bila vrlo blagonaklona prema očitim devijacijama ruske politike", kaže Picula. "Jednako tako je bila prilično benevolentna prema Vučiću nadajući se da će vlada Srbije dovršiti pregovore o normalizaciji s Kosovom, te im se s druge strane izlazilo u susret blagim reakcijama prema drugom problemu, dugogodišnjem demokratskom zaostajanju Srbije".

"No ta su se vremena promijenila, promijenila se geopolitika i Njemačka se ipak odrekla te vanjske politike i sada se bazira puno više na vrijednostima, a vlasti Beograda osjećaju tu promjenu. Kriteriji su se zaoštrili, pogotovo oko zajedničke vanjske politike koja očito postaje potreba EU-a i ne može više biti najslabija karika u lancu eurointegracijskih politika. Tu nastaju problemi za državu koja ima najnižu razinu usklađenosti i sada bi očito morala preskočiti vlastitu sjenu".

U toj se "situaciji traže krivci na sve strane" a s druge strane "očajnički brani" srbijanski predsjednik, primjećuje Picula i dodaje da su "sve ostalo medijske derivacije".

"Nećemo se mi mijenjati da bi se adaptirali jednoj lošoj politici, nego se Srbija (ako se želi pridružiti EU-u) mora adaptirati na neke standarde koji se od nje traže. Nitko nikog tu ne mrzi s europske strane, ne govorimo jezikom mržnje nego govorimo o supstanci a s druge strane često dobivamo optužbe i uvrede. Ali se s time treba nositi", zaključio je Picula.