Europska komisija utvrdila je da su hrvatski planovi potpore izgradnji i radu terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP) na otoku Krku u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Projekt će pridonijeti sigurnosti i diversifikaciji opskrbe energijom, a pritom neće neopravdano narušiti tržišno natjecanje, objavljeno je na stranicama EK
Povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: „Novi terminal za UPP u Hrvatskoj pridonijet će sigurnosti opskrbe energijom i tržišnom natjecanju na korist građana regije.Odobrili smo mjere potpore koje Hrvatska planira dodijeliti jer su ograničene na ono što je potrebno za realizaciju projekta i u skladu su s našim pravilima o državnim potporama.”
Danas odobrenim mjerama poduprijet će se izgradnja i rad plutajućeg terminala za UPP, koji se sastoji od plutajuće jedinice za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU brod) i priključaka na nacionalnu mrežu za transport plina. Od 2021. iz terminala za UPP u hrvatski transportni sustav otpremat će se 2,6 milijardi kubnih metara prirodnog plina godišnje.
Ukupni troškovi ulaganja u izgradnju terminala iznose 233,6 milijuna eura i financirat će se:
- izravnim sudjelovanjem vlasnika društva odgovornog za projekt terminala za UPP u kapitalnim troškovima u iznosu od 32,2 milijuna eura
- doprinosom u iznosu od 101,4 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe, kojim centralizirano upravlja Europska komisija putem Izvršne agencije za inovacije i mreže (INEA)
- izravnim financijskim doprinosom iz hrvatskog državnog proračuna u iznosu od 100 milijuna eura.
vezane vijesti
Osim toga, Hrvatska će odobriti posebnu „naknadu za sigurnost opskrbe”, koja se financira pristojbama koje operator plinskog transportnog sustava naplaćuje korisnicima uz tarifne stavke za transport plina, u slučaju da prihodi od zakupa terminala ne budu dovoljni za pokrivanje operativnih troškova.
Hrvatska je Komisiju obavijestila o izravnom financijskom doprinosu u iznosu od 100 milijuna eura te o naknadi za sigurnost opskrbe. Prema pravilima EU-a obje mjere potpore uključuju državnu potporu.
Komisija je te mjere potpore ocijenila na temelju pravila EU-a o državnim potporama, posebno na temelju Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju iz 2014..
Utvrđeno je da su mjere potpore potrebne su jer se bez njih projekt ne bi proveo. U tom je smislu Komisijina financijska analiza pokazala da prihodi koji isključivo proizlaze iz tarifnih stavki koje se naplaćuju korisnicima terminala za UPP ne bi bile dovoljne da se nadoknade troškovi ulaganja i osigura dostatna nadoknada investitora terminala za UPP; mjere potpore proporcionalne su i stoga ograničene na ono najnužnije jer se njima pokriva samo „razlika u financiranju”, tj. razlika između pozitivnog i negativnog novčanog toka tijekom trajanja ulaganja, diskontirana na njihovu sadašnju vrijednost (primjenom troška kapitala).
Komisija je stoga zaključila da su te mjere u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama jer pridonose ostvarenju ključnih strateških ciljeva EU-a, među ostalim diversifikaciji izvora opskrbe plinom i većoj sigurnosti opskrbe plinom u EU-u, posebno u središnjoj i jugoistočnoj regiji, bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanje.
Terminal za UPP na otoku Krku od 2013. je na popisu europskih projekata od zajedničkog interesa zbog svoje važnosti za diversifikaciju opskrbe prirodnim plinom u središnjoj i jugoistočnoj Europi.
Preko terminala za UPP plin će se isporučivati u hrvatsku transportnu mrežu povezanu sa Slovenijom, Italijom i Mađarskom te s drugim državama članicama preko zemalja izvan EU-a, kao što su Srbija i Crna Gora.
Korisnik mjera potpore je investitor, LNG Hrvatska d.o.o., u vlasništvu Hrvatske Elektroprivrede d.d. (HEP), nacionalnog opskrbljivača plinom i električnom energijom (85 %), i društva Plinacro d.o.o., hrvatskog operatora plinskog transportnog sustava (15 %).
Naknade koje se naplaćuju korisnicima terminala u potpunosti su zakonski regulirane (odredila ih je Hrvatska energetska regulatorna agencija) i na terminal se primjenjuju pravila o pristupu trećih strana, u skladu s propisima o unutarnjem tržištu.
Komisija napominje da ta odluka o državnoj potpori ne dovodi u pitanje obvezu Hrvatske da poštuje druge odredbe prava EU-a, primjerice da se pobrine da projekt bude u skladu sa zahtjevima iz propisa EU-a o zaštiti okoliša (uključujući Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš).
