Zelena akcija ističe da nije dokazana ekonomska održivost LNG projekta i da je došlo do brojnih proceduralnih i pravnih propusta, daleko je od jeftinog projekta a visoke troškove će uglavnom snositi porezni obveznici i potrošači, dok Vlada kontinuirano ignorira lokalnu zajednicu.

'Hrvatska vlada je, navodno, za sufinanciranje projekta zatražila odobrenje iz državnog proračuna u iznosu od 100 milijuna eura, za izgradnju plutajućeg LNG terminala. Prema Ugovoru o funkcioniranju EU-a, EK mora prethodno odobriti svaku državnu potporu. Ako države dodijele potporu bez odobrenja, to se smatra nezakonitim', kaže se u priopćenju.

Krčki LNG terminal nalazi se na EU listi projekata od posebnog interesa (tzv. PCI lista) koju predlaže EK, a na temelju koje su 2017. godine dodijeljena 102 milijuna eura bespovratnih sredstava za terminal. Zelena akcija upozorava da se na listi, koja je bila na javnoj raspravi do 29. svibnja, nalazi čak 112 novih projekata na fosilni plin, uključujući LNG terminal na Krku i njegovu popratnu infrastrukturu.

Europsku komisiju aktivisti su ocijenili dvoličnom jer potiče EU da bude klimatski lider, a istodobno omogućava daljnji razvoj fosilne industrije.

'Činjenica je da živimo u doba klimatske krize i da je za učinkovito djelovanje, po pitanju klimatskih promjena, ostalo nešto više od desetljeća', naglasila je Marija Mileta iz Zelene akcije.

Kaže kako se posljedice klimatske krize mogu vidjeti i na primjeru Indije u kojoj je temperatura dosegla 50 stupnjeva Celzija, dok su Srbiju i BiH pogodile katastrofalne poplave.