Komisija je u četvrtak u srpanjskom paketu povreda prava Unije uputila službene opomene Cipru, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj jer su njihovi propisi u suprotnosti s pravom EU-a o pravima potrošača i putnika.

Slanje službene opomene prvi je korak u postupku koje Komisija poduzima protiv država članica. Ako opomena ne urodi plodom, poduzima se drugi korak, slanje obrazloženog mišljenja. Treći korak je slanje pred Sud EU-a ako ni nakon drugog koraka nepravilnost nije uklonjena.

Zbog pandemije koronavirusa mnoga su putovanja otkazana, a zauzvrat su putnicima nuđeni samo vaučeri umjesto povrata novca.

Komisija je 13. svibnja 2020. donijela posebnu Preporuku o vaučerima kako bi podržala države članice u uspostavi privlačnih, pouzdanih i fleksibilnih programa vaučera.

"Međutim, u deset prethodno navedenih država članica još se primjenjuju posebna nacionalna pravila o putovanjima u paket aranžmanima kojima se organizatorima takvih putovanja dopušta da za otkazana putovanja izdaju vaučere umjesto povrata novca odnosno da odgode povrat novca na znatno dulje od 14 dana propisanih u Direktivi o putovanjima u paket aranžmanima", navodi Komisija.

Prema pravu EU-a, putnici imaju pravo birati između povrata novca i drugih oblika povrata kao što je vaučer. 

Svih deset država imaju rok od dva mjeseca da odgovore Komisiji i da poduzmu potrebne mjere za uklanjanje nedostataka koje je utvrdila Komisija. U protivnom im Komisija može uputiti obrazložena mišljenja.

Hrvatska je u srpanjskom paketu dobila još nekoliko službenih opomena i obrazloženih mišljenja.

Službenu opomenu je dobila i zbog toga što nije pravilno u svoje zakonodavstvo prenijela direktivu o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja nastalog zbog industrijskih aktivnosti. 

"Hrvatska nije pravilno prenijela neke odredbe te direktive. Primjerice, pogrešno su prenesene definicije 'postrojenja', 'najboljih raspoloživih tehnika' i 'temeljnog izvješća'. Osim toga, u nacionalnom zakonodavstvu nedostaju posebni zahtjevi o učestalosti posjeta lokaciji, vremenskom rasporedu inspekcija i jasna obveza da se u inspekcijskom izvješću opišu relevantna zapažanja", navodi Komisija.

Hrvatskoj je upućeno i obrazloženo mišljenje da krši propise EU-a o uslugama i zakonodavstvo o odvjetnicima. Tim se mjerama želi osigurati usklađenost država članica s propisima EU-a iz direktive o stručnim kvalifikacijama i odvjetničkoj djelatnosti.

Hrvatska je dobila i dva obrazložena mišljenja za različite predmete u području unutarnjeg energetskog tržišta.

U prvom hrvatskom slučaju Komisija je u srpnju 2017. poslala službenu opomenu Hrvatskoj jer nije pravilno prenijela niz odredbi iz trećeg energetskog paketa i nije osigurala da je operater transportnog sustava za plinsku mrežu u zemlji pravilno certificiran i razdvojen od djelatnosti proizvodnje i opskrbe, kako je propisano Direktivom o plinu.

Hrvatska je 2018. donijela novi Zakon o tržištu plina i znatne izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije, u kojima je riješila većinu pitanja na koja je upozorena. Međutim, hrvatsko nacionalno regulatorno tijelo još nije zaključilo postupak certificiranja operatora transportnog sustava za plin. 

U drugom slučaju Hrvatska nije omogućila tržišno natjecanje na svojem tržištu plina, nametnula je ograničenja na uvoz i izvoz plina te zadržala ograničenja veleprodajnih cijena plina, čime je prekršila direktivu o plinu i pravila iz Ugovora EU-a o slobodnom kretanju robe. 

Nakon slanja službene opomene 2015. i obrazloženog mišljenja 2016., novim Zakonom o tržištu plina koji je Hrvatska donijela 2018. riješena je većina pitanja na koja je upozorila Komisija.

Međutim, zadržala je regulirane cijene na veleprodajnom tržištu u prijelaznom razdoblju do ožujka 2021. Komisija smatra da čak i vremenski ograničena regulacija veleprodajnih cijena nije u skladu s pravom Unije.  

Hrvatska ima tri mjeseca za odgovor na obrazložena mišljenja.

Još jedno obrazloženo mišljenje Hrvatska je dobila jer nije u potpunosti prenijela propise EU-a za održivost biogoriva, posebice u pogledu doprinosa biogoriva ciljevima za obnovljivu energiju.

Direktivom se nastoji smanjiti rizik od neizravne promjene uporabe zemljišta povezane s proizvodnjom biogoriva. Neizravna promjena uporabe zemljišta nastaje kad se poljoprivredna površina koja se koristi za uzgoj kultura za hranu ili hranu za životinje počne upotrebljavati za uzgoj kultura za proizvodnju biogoriva. Time se povećava pritisak da se za uzgoj kultura za hranu i hranu za životinje upotrebljavaju druge (neiskorištene) površine, što utječe na emisije stakleničkih plinova. 

Hrvatska ima rok od tri mjeseca da odgovori na argumente koje je iznijela Komisija. U protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije. Hrvatska je dobila obrazloženo mišljenje i u pogledu propisa o energetskoj učinkovitosti jer Komisija smatra da nije pravilno prenijela propise u nacionalno zakonodavstvo.

Zagreb je dobio i službenu opomenu zbog nepravilne primjene propisa EU-a o zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja.

Hrvatska nije pravilno prenijela odredbe Direktive u pogledu propisivanja kazne za upotrebu zakonitih sredstava ili postrojenja u svrhu proizvodnje krivotvorene valute te u pogledu novčanica i kovanica koje još nisu izdane, ali su određene za stavljanje u optjecaj kao zakonsko sredstvo plaćanja.

To znači da se u nacionalnim propisima kojima se prenosi Direktiva nisu dovoljno jasno propisale kazne za upotrebu postrojenja ili materijala suprotno pravima i uvjetima po kojima ih  nadležna tijela smiju upotrebljavati za izdavanje novčanica ili kovanica, navodi Komisija.