Europska komisija predstavila je u utorak projekt prekogranične suradnje država u zdravstvu kojim bi u nadolazećim godinama pacijentima u graničnim područjima mogla biti pružena pomoć inozemnih liječnika ili u bolnici u susjednoj zemlji, a ne isključivo u vlastitoj kao dosad. Liječnici u područjima uz granicu sada ne smiju pružati pomoć unesrećenima preko granice, u susjednoj državi, premda se nekada nalaze bliže od lokalnih liječnika te mogu brže priskočiti u pomoć.
Kako bi nadišla tu prepreku te potaknula suradnju u sektoru zdravstva, Europska komisija je započela prvi takav projekt između Španjolske, Francuske i Andore u području planinskog lanca Pireneja koji ih dijeli. „Ne želimo napustiti one građane Europe koji traže bolje zdravstvo u EU“, rekao je europski povjerenik za zdravstvo Vytenis Andriukaitis na konferenciji „Investicije kohezijske politike u zdravstvu“, održanoj u utorak u Bruxellesu. „Fondovi kohezijske politike nude nam mogućnost napraviti razliku na terenu gdje je ona potrebna“, dodao je.
Kohezijska politika, kojom EU gotovo tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između bogatih i siromašnih dijelova bloka od 28 zemalja, mogla bi biti skresana u novom sedmogodišnjem razdoblju koje počinje od 2021. godine. Razlog je manje novca u zajedničkom proračunu zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a i planirano povećanje izdataka u područjima poput migracija i sigurnosti.
No 34 posto građana EU smatra da je zdravstvo najbitnija tema, pokazuje istraživanje Eurobarometra objavljeno u studenom 2018. godine. „U toj posljednjoj anketi 70 posto stanovnika je reklo da želi više u sektoru zdravstva“, napomenuo je Andriukaitis.
U aktualnom razdoblju, koje je počelo 2014. i koje će završiti 2020. godine, preko fondova kohezijske politike te dodatnim doprinosima država izdvojeno je 8 milijardi eura za projekte EU u zdravstvu. U sklopu toga je financiran pilot projekt između Španjolske, Francuske i Andore nazvan „Kada zdravstveni sustavi za hitnost brišu granice“.
Takav projekt, koji bi u drugim područjima mogao biti problematičan zbog zadiranja u suverenitet država, u području zdravstva je u navedenim zemljama prihvaćen jer može spasiti živote u planinama, gdje su nesreće uzrokovane vremenskim nepogodama česte. Zemlje su međusobno potpisale bilateralne sporazume kojima liječnici iz jedne zemlje mogu intervenirati preko granice ili pacijenti mogu biti zaprimljeni u drugoj zemlji.
„Oko 15 milijuna stanovnika Pireneja imat će bolju zdravstvenu skrb“, poručila je Europska komisija. Projekt u koji novac ide iz Europskog regionalnog razvojnog fonda bit će završen ovo ljeto.
Na temelju njegovog rezultata takva međunarodna suradnja bi se mogla proširiti na čitavu EU, pa tako i Hrvatsku, čija bi medicinska služba surađivala preko granice s medicinskim službama Slovenije, Mađarske i Italije, trima članicama EU-a s kojima graniči Hrvatska.
„To je odraz Europe koja štiti“, rekla je europska povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu. „Zdravstvo napreduje pa zato i investicije u zdravstvo moraju napredovati. Zato smo organizirali ovu konferenciju, raspravu s ljudima iz sektora. Njihove preporuke bit će nam kompas u idućem desetljeću“, dodala je.