Procjenjuje da je za vraćanje u život pulskog i riječkog škvera potrebno oko 600 milijuna kuna, što uključuje deblokadu računa, završetak brodova koji su trenutačno na navozima i tri zaostale plaće.

Za deblokadu računa 3. maja treba 107 milijuna kuna, za brodogradilište Uljanik u Puli 65 ili 68 milijuna eura, za tri preostale plaće dodatnih 100 milijuna kuna, za dovršetak broda samopogonjenog jaružala i za tri preostala broda koji su na navozima trebalo bi još 300 milijuna kuna.

"Nađemo li modalitet za otprilike 600 milijuna kuna koliko u ovom trenutku cijenimo da je potrebno za deblokadu računa, završetak ne samo jaružala nego i ostala tri broda koji su na navozima u Puli i Rijeci, to bi vratilo u život pulski i riječki škver", rekao je Horvat.

"Dopustite mi da ove informacije prenesem kolegama u vladi, a kakva će odluka biti vidjet ćete u sljedećih nekoliko dana", dodao je.

U nedjelju navečer održan je i sastanak s luksemburškom grupom JDN, naručiteljem samopogonjenog jaružala s kopačem, za koji je država dala jamstvo u iznosu od 124 milijuna eura. Taj naručitelj je krajem siječnja raskinuo ugovor s Uljanikom zbog nemogućnosti isporuke u skladu sa sklopljenim ugovorom.

Što se tiče nedovršenog jaružala, za koji je luksemburški naručitelj otkazao ugovor, on je u visokoj fazi dovršenosti i za završetak izgradnje potrebno je oko 30 milijuna eura. Završetkom toga broda spriječila bi se šteta za državni proračun u iznosu od 970 milijuna kuna, za koliko je izdano jamstvo.

Ministar Horvat je rekao da će se u sljedeće tri tjedna raditi na izradi memoranduma o razumijevanju, prema kojem bi naručitelj broda dao osam milijuna eura, a Uljanik grupa zajedno sa strateškim partnerom i uz pomoć države preostalih 22 milijuna eura, odnosno 160 milijuna kuna.

Ministar Horvat je rekao da je početna pozicija naručitelja toga broda bila vrlo negativna, da nisu imali povjerenje u sposobnosti riječkog i pulskog škvera da ga dovrše, ali da je nakon gotovo trosatnog razgovora s predstavnicima JDN grupe zaključeno je da brod ostaje u Puli.

"S tim smo dobili priliku da u sljedeća tri tjedna s naručiteljem broda dogovorimo memorandum o razumijevanju i pronađemo zajednički model financiranja kojim bi se osiguralo 30-tak milijuna eura za završetak broda", rekao je Horvat.

Na pitanje može li se država uključiti u to financiranje bez dopuštenja Europske komisije, Horvat je rekao da im je na sastanku rečeno da se svako umanjenje štete smatra pozitivnim doprinosom.

"Nama je rečeno da će se svako umanjenje štete smatrati pozitivnim naporom hrvatske Vlade. Mi smo poruku jasno shvatili i druge nam nema, nego da zajedno s naručiteljem broda osmislimo model financiranja, da se naručitelj broda složi s tim modelom i da u nekoliko sljedećih tjedana potpišemo memorandum o razumijevanju", rekao je.

"Nama je sada jasno da EK neće biti rigoroznog stava, da Hrvatska ako ima mogućnosti ima prava smanjiti štetu po državni proračun. Znamo kolika bi ona bila ako ne bismo ništa učinili. Vrlo je pragmatično i poduzetnički opravdano investirati 120 ili 130 milijuna kuna da bi se spasilo 970 milijuna kuna", rekao je ministar.

Što se tiče programa restrukturiranja, koji treba napraviti uprava Uljanika zajedno sa strateškim partnerom, Horvat kaže da će on biti spreman za oko mjesec dana, a onda će Komisiji za analizu toga programa trebati tri do pet mjeseci.

Na pitanje do kada će država financirati brodogradilišta sredstvima poreznih obveznika, Horvat je rekao da je ovdje riječ o starim projektima za koje jamstva nije davala sadašnja vlada.

"Ova je vlada vrlo jasno rekla - sada je dosta. Ovo nisu novi projekti, ovo je saniranje zatečengo stanja i rješavanje problema koji su preostali od nekih prijašnjih vlada. Kao odgovorna vlada moramo platiti sva ona jamstva koja su izdala prijašnje vlade kako bi ta jamstva danas ili sutra imala vjerodostojnost i da kao vlada ostanemo vjerodostojni", rekao je Horvat. Na sastanku u Bruxellesu je bio i vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, kojeg je uprava Uljanika izabrala za strateškog partnera.