Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak kako su najnovije projekcije Europske komisije (EK) o procjeni rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,7 posto na tragu Vladinih, ali i procjena drugih vodećih domaćih i međunarodnih institucija
EK je danas blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.
"Projekcije Europske komisije na tragu su naših, ali i svih vodećih domaćih i međunarodnih institucija koje rade procjene rasta. Europska komisija je na 2,7 posto, Hrvatska narodna banka je isto tu negdje, Vlada je originalni proračun radila s projekcijom rasta od 2,9 posto, Međunarodni monetarni fond također tu negdje. Svi smo dakle u rangu između 2,5 i 3 posto za ovu godinu", kazao je Marić, dodajući kako je to s jedne strane dobro, i to je vjerodostojnost Vladinih projekcija i politika.
Ministar Marić je, odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, podsjetio da su u danas objavljenim projekcijama Europske komisije, kako za Hrvatsku tako i za sve zemlje Europske unije (EU) te EU kao takvu, korekcije nešto niže u odnosu na zadnje procjene objavljene u jesen prošle godine.
vezane vijesti
Za Hrvatsku je korekcija, kaže Marić, malih 0,1 postotni bod, no kada se gleda cijela EU to je korekcija s 2 na 1,5 posto, a za eurozonu s 1,9 na 1,3 posto.
"I upravo u toj korekciji kako EU u cjelini, tako i pojedinih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, i nekakav je glavni izvor obrazloženja zašto su projekcije za Hrvatsku blago, neznatno korigirane, s 2,8 posto na 2,7 posto. Dakle, prije svega kao komponenta izvoza roba", objašnjava ministar financija.
Dodao je kako se i u izvješću Komisije naglašava da će mjere Vlade, porezne mjere, imati pozitivan efekt i daljnji stimulans prema osobnoj potrošnji i izvozu usluga.
Europska komisija u danas objavljenim prognozama navodi kako će, s obzirom na očekivano usporavanje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, izvoz roba vjerojatno rasti sporije nego prethodnih godina.
No, izvoz usluga nastavit će ostvarivati dobre rezultate na osnovu znatno produljene turističke sezone i velikih investicija u luksuzne hotele proteklih godina.
"Zbog snažne domaće potražnje, snažno će rasti uvoz roba, a taj će rast blago usporiti u projicirano razdoblju. To dovodi do sve veće neravnoteže u trgovini robama”, navodi Komisija.
Procjenjuje i da će inflatorni pritisci ostati prigušeni, zahvaljujući smanjenju stope PDV-a na neke prehrambene proizvode, najavljenom smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod sljedeće godine i stabilizaciji cijena roba.
I ministar Marić ponavlja kako Komisija, unatoč pritiscima s međunarodnih globalnih tržišta bilo sirovina ili nekih drugih proizvoda i usluga na potencijalni rast cijena i inflaciju, i dalje procjenjuje inflaciju u Hrvatskoj na 1,4 posto. S tim da govore da će mjera snižavanja stope PDV-a na dobar dio prehrambenih artikala držati inflaciju na nižim razinama, dodao je.
Na novinarske upite kako će se stanje u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima odraziti na Hrvatsku, primjerice situacija u Njemačkoj ili Italiji, koja je s padom u dva uzastopna kvartala u recesiji, Marić napominje kako baš ne voli pričati o drugim gospodarstvima, ali i kako prate i analiziraju situaciju.
"Mi smo integralni dio unutarnjeg tržišta i svaka situacija koja se događa u bilo kojoj zemlji članici, a posebice onima koje su nam ne samo geografski već i gospodarski bliže, se prati i gleda razvoj situacije", rekao je.
Napominje i da primjerice kada se gleda situacija u Italiji i njenom značaju za hrvatsko gospodarstvo to treba gledati i pratiti po svakoj djelatnosti.
U pravilu se pritom kreće od turizma, kaže Marić, objašnjavajući da Talijani jesu jedni od naših glavnih inozemnih turista, ali i da posljednjih nekoliko godina njihove brojke nisu slijedile brojke koje smo imali iz skandinavskih zemalja, s britanskog ili tržišta Dalekog istoka, Amerike, kao i glavnih nam turističkih zemalja kao što su Njemačka ili Austrija.
Tu ne vidimo da bi trebalo biti nekih značajnijih poremećaja, procjenjuje ministar Marić.
Ponavlja i da utjecaj na samo gospodarstvo treba pratiti od djelatnosti do djelatnosti. Ako se i dogodi pad gospodarske aktivnosti, to ne znači da su sve djelatnosti i sve tvrtke u padu svojih aktivnosti, napominje ministar financija.
