Čelnici zemalja članica EU-a podržali su u petak na summitu u Bruxellesu prijedlog ‘liderske agende’ predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska za učinkovitije funkcioniranje EU-a u sljedećem razdoblju do sredine 2019. godine, u kojem Uniju čekaju četiri ključna trenutka.
‘Ambicija liderske agende je rješavati najspornija pitanja, pod kojima mislim na reformu eurozone, migrantsku krizu, unutarnju sigurnost, trgovinu i buduće financiranje EU-a’, rekao je Tusk, izrazivši zadovoljstvo ‘nedvosmislenom potporom’ koju je dobio za svoj prijedlog.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je novinarima da je tijekom rasprave na Europskom vijeću istaknuo da pred EU-om u sljedećih godinu i pol stoje četiri ključna trenutka - izlazak Velike Britanije, izborna kampanja za izbore za Europski parlament, izbor novih čelnika u europskim institucijama te dogovor o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020.
vezane vijesti
‘To su najkrupnija politička pitanja o kojima će se raspravljati na Vijeću’, rekao je Plenković.
Što se Hrvatske tiče, ona će učiniti sve što može da do početka 2019. ispuni tehničke zahtjeve za ulazak u schengenski prostor te će se pokrenuti proces na temelju precizne studije za ispunavanje kriterija za ulazak u eurozonu.
‘Na taj način Hrvatska će biti spremna za pripadnost užem krugu članica koje su prošle sve bitne integracije. To je plan i okvir, toga ćemo se držati’, rekao je Plenković.
Tuskova liderska agenda uključuje i hodogram rada Europskog vijeća, tijela koje okuplja šefove država ili vlada EU-a, za razdoblje do sredine 2019. godine.
Polazna pretpostavka Tuskova prijedloga jest da se uvijek pokuša postići dogovor svih 27, odnosno 28 članica dok je Velika Britanija unutra, a kada to nije moguće da se koristi mehanizam pojačane suradnje.
Tusk predlaže da se Europsko vijeće sastaje češće kako bi se pokušala riješiti pitanja oko kojih nema pomaka u Vijeću EU-a, to jest na ministarskoj razini.
Tusk inzistira na jedinstvu država članica, ali ono ne smije biti ‘izlika za stagnaciju’, kao što ni ‘ambicije ne smiju voditi u podjele’.
Što se Brexita tiče, čelnici EU-a ocijenili su da još nema dovoljnog napretka u pregovorima o razdruživanju da bi se moglo prijeći u drugu fazu pregovora o budućim odnosima.
Vrlo je oštar u tome bio francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je kazao da je Velika Britanija daleko od razrješenja pitanja financijskih obveza.
Premijer Plenković kaže da se namjerno ne razgovara o konkretnim brojkama jer bi tada ‘svi koji su zdušno zagovarali Brexit priznali da su izmanipulirali milijune britanskih birača, doveli u poziciju da glasuju kako su glasovali i sada će se s tim godinama mučiti. To je loša situacija i za one koji su to organizirali, za Veliku Britaniju, a jednim dijelom i za EU. Brojke će do kraja razotkriti sve negativne dimenzije te krupne političke pogreške’, rekao je Plenković.
