U Hrvatskoj, naime, ne postoji ni zakon niti odredba koja propisuje isticanje europske zastave i to nije ničija obveza, konstatira RTL. Podsjećaju i da na nekim javnim mjestima zastave vise sukladno odlukama lokalnih vlasti, a na zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i ministarstava već devet godina europske zastave vise na temelju usmenog zahtjeva bivšeg premijera Ive Sanadera

Europske zastave se, inače, mogu kupiti u Narodnim novinama i njihova se cijena kreće od 350 kuna, koliko košta velika zastava Unije, pa naniže. Odgovorni tvrde da interesa i nema.

'Potražnja nije Bog zna kakva. Ako uspoređujemo s hrvatskm zastavama, potražnja je 10:1 u korist hrvatske zastave, odnosno potražnja za hrvatskim zastavama je 10 puta veća od europskih', odgovorio je Bojan Vinek, glasnogovornik Narodnih novina.

Zastave EU institucije uglavnom ne trebaju, jer su se njima, po Sanaderovu nalogu, okitile u svibnju 2004. godine nakon što je Hrvatska dobila status kandidata za punopravno članstvo. I danas se svi drže Sanaderova usmenog zahtjeva, no ni danas nema zakona i uredbe niti pravne osnove za isticanje europske zastave. RTL upozorava da bi se institucije čak moglo i kazniti, budući da je prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira za isticanje zastave druge države predviđena novčana kazna.

U Ministarstvu uprave potvrdili su da nema novih pravila od 1. srpnja niti Lisabonski sporazum definira kako koristiti EU zastavu. 'Uvjeti i način korištenja zastave EU u Hrvatskoj uopće nisu ničim utvrđeni. Naši planovi su da se to regulira zakonom, odnosno da se mijenja zakon o zastavi i grbu RH i da se uredi posebna glava o zastavi EU', odgovorila je Jagoda Botički, pomoćnica ministra uprave.

Pravila u svakoj zemlji članici EU su različita, pa u Italiji svako ministarstvo mora izvjesiti europsku zastavu, dok se Velika Britanija protivi vješanju zastave. RTL zaključuje da je očito najviše europskih zastava u onim državama koje nisu članice, ali pokazuju svoj europski smjer, kao što je to bio i slučaj u Hrvatskoj.