Europom se širi pošast štrajkova i uličnih prosvjeda. Direktna demokracija postaje ponovno omiljena u narodu, koji se budi nakon dva desetljeća neoliberalnog blagostanja, koje je završilo spektakularnim krahom na Wall Streetu prije dvije godine. Europa se polako vraća u šezdesete i sedamdesete godine, kada se građanski nemir redovito izražavao i javnim demonstracijama.

U zadnje vrijeme se prosvjeduje diljem Europe, od 'glavnog grada' Bruxellesa, u kojem se pred sjedištem Europske komisije susreću francuski seljaci i španjolski sindikalisti, ili u Bugarskoj, na drugom kraju EU, gdje zdravstveni radnici štrajkaju. Prosvjeduje se još i u Irskoj, Poljskoj, a London je početkom rujna na jedan dan paralizirao štrajk radnika slavnog metroa.

Kratak pregled najvažnijih građanskih i radničkih protesta u Europi

Država koja je uvijek bila dužna kao Grčka u jednom je trenutku krahirala, prijeteći da sa sobom povuče i cijelu Europsku uniju. Uz intervenciju Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) i strogu štednju vlade, što podrazumijeva i teške socijalne rezove, Grčka nije propala, ali se nije još ni oporavila. Namučeni narod rano se pobunio protiv oduzimanja socijalnih prava, pa ulice Grčke već mjesecima potresaju razni prosvjedi i štrajkovi, koji znaju paralizirati i cijelu državu.

Najnoviji je primjer u središte pažnje stavio jedan od povijesnih simbola Atene. Akropola je zatvorena za turiste već treći dan zaredom zbog nastavka prosvjeda zaposlenih na određeno vrijeme koji zahtijevaju stalni radni odnos i prisutnosti policijskih snaga ispred ulaza u znamenitost. Oko 200 zaposlenih na određeno vrijeme, koji u nekim slučajevima nisu dobili plaće već 22 mjeseca, od srijede prosvjeduju u središtu grada. U petak rano ujutro okupili su se ispred glavnog ulaza u Akropolu gdje je bila prisutna i postrojba interventnih snaga kao i policijski kombi.

Zaposleni u ministarstvu kulture proglasili su prekid rada u trajanju od pet sati u znak solidarnosti sa svojim kolegama, saznaje se iz njihova sindikata. Izrazu solidarnosti pridružili su se i čuvari Akropole. To je samo najnoviji izraz narodnog nezadovoljstva, nedavno je bio i zatvoren zračni promet u Grčkoj zbog prosvjeda.

Jedna od ključnih država EU ujedno ima i dugu tradiciju uličnih prosvjeda protiv vlasti, pa se Francuzi nisu ni ovaj put ustručavali izaći na ulice. Razlog je nezadovoljstva mirovinska reforma koju predlaže sada nepopularni predsjednik Nicolas Sarkozy, kojeg se dobar dio francuske javnosti stidi zbog nezakonitog protjerivanja Roma. Jučer su na ulice Pariza izašli gimnazijalci, a sve je završilo u sukobima s policijom. Morali su se čak upotrebljavati gumeni meci na tinejdžere!

Paralelno s time su već nekoliko dana stotine tisuća Francuza na ulicama, svi ujedinjeni protiv Sarkozyjeve reforme: sindikati su pozvali na prosvjede i štrajkove, a tvrde da se pozivu na marširanje odazvalo dva milijuna građana, a policija procjenjuje 'samo' 900 tisuća. Unatoč tome, ministar rada Eric Woerth žustro brani novu reformu te nudi i posve osebujnu interpretaciju velikog odaziva na prosvjede: 'To je jaka reforma, dakle nije iznenađujuće da su i prosvjedi jaki.' Predsjednik Nicolas Sarkozy preko Ministarskog vijeća poručio je da se mora nastaviti odlučno te da nema popuštanja u provedbi reforme. Glavna stavka oko koje se sukobljavaju vlada i sindikati nove reforme jest podizanje minimalnog praga za stupanje u mirovinu sa 60 na 62 godine.

RUMUNJSKA

Porezni uredi i zavodi za zapošljavanje u većini gradova Rumunjske bili su u četvrtak zatvoreni, a tisuće zaposlenih u javnim službama iskazivali su nezadovoljstvo na ulicama tražeći plaće za podmirenje osnovnih potreba. U zadnja dva mjeseca dužnosnici nisu primali stimulacije i bonuse koji su činili velik dio njihovih plaća. Takav sustav godinama je bio korektiv općenito niskim plaćama, ponekad je plaću udvostručio.

Oko 300 prosvjednika provelo je noć na četvrtak u ministarstvu financija, a ministar Gheorghe Ialomiteanu morao se zaključati u svoj ured budući da su pregovori propali. Ministarstvo je Ialomiteanu napustio u četvrtak uz pomoć zaštitara, a stotine drugih zaposlenika demonstrirale su u četvrtak pred zgradom. U sklopu mjera za smanjenje javnog deficita koje od nje zahtijeva Međunarodni monetarni fond koji joj je dodijelio spasonosne zajmove, Rumunjska je ljetos za četvrtinu smanjila plaće zaposlenih u javnim službama, a PDV povećala sa 19 na 24 posto.

ŠPANJOLSKA

Vlada jednog od rijetkih istinski lijevih premijera Europe, Josea Zapatera, muči se već neko vrijeme kako riješiti ekonomsku krizu koja trese zemlju već dvije godine. Nakon sloma tržišta nekretnina, Španjolska je jedna od država u kojoj je najviše ljudi ostalo bez posla i ima nezaposlenost iznad 20 posto. Zapatero se nakon dugo premišljanja odlučio napraviti duboke rezove u budžetu, da  pokrene ustajalu ekonomiju, no to znači i rezanje radničkih prava.

Ekonomski očaj doveo je zato krajem rujna do prvog generalnog štrajka u osam godina, u kojem je sudjelovalo, prema podacima sindikata, 72 posto njihovih članova. Posebnu je gorčinu kod njih izazvao Zapatero, jer im je bio dugogodišnji politički saveznik te je svojedobno i sam bio protiv mjera koje je sada bio prisiljen provesti. Tako je štrajk doveo do prekida prometa, ali i televizijskog programa.

U njemačkim novinama počinje se raspravljati o tome je li državu zahvatila nova kultura prosvjeda, s obzirom na to koliko su građani pristali direktno politički angažirani. Trenutačno ljude mobiliziraju dvije teme, jedna je lokalna, ali s državnim odjecima, a druga prilično globalna. Naime, Nijemci nikako ne vole nuklearnu energiju i jedna su od država koja najviše i najuspješnije ulaže u alternativne i obnovljive energije, što je tekovina politike Zelenih.

Zato su se građani dosta razljutili kada je vlada Angele Merkel odlučila produljiti rok trajanja postojećih nuklearki, koje većina građana želi što prije zatvoriti, no narodnu volju je nadjačao interes energetskog lobija. Rezultat je prosvjed pedeset tisuća ljudi u Berlinu, pred zgradom u kojoj stoluje Merkel, Bundeskanzleramt.

Drugi je prosvjed također glavobolja za kancelarku, iako je riječ o lokalnoj temi stanovnika Stuttgarta, koji se već mjesecima, i sve u većem broju, bore protiv gradnje velikog podzemnog kolodvora u centru, na što bi se potrošile milijarde eura, ali i srušio park s tristo stabala. Prosvjedi protiv Stuttgarta 21, kako se zove projekt, izveli su stotine tisuća ljudi na ulice, a došlo je i do sukoba s policijom. U intervenciji represivnih organa vodenim topovima po prosvjednicima, jedan je od njih izgubio vid.

Javnost je osudila takvo postupanje policije, no ona je djelovala samo po naređenju gradskih vlasti, koje su u rukama Kršćanskih demokrata. Na proljeće slijede pokrajinski izbori, na kojima bi gubitak vlasti za CDU bio i jasna poruka građana Angeli Merkel, koja podržava gradnju, što misle o njezinoj koaliciji.

Od svega toga u anketama najviše profitiraju Zeleni, koji su postali druga politička snaga u Njemačkoj, sa skoro 30 posto podrške građana, ako je vjerovati anketama.