Povodom 8. ožujka, Eurostat, statistički ured EU-a, objavio je podatke o ženama na tržištu rada i njihovom balansiranju između privatnog i poslovnog života. Podaci su objavljeni za 27 zemalja EU-a, Hrvatsku, Makedoniju, Tursku, Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.

Po podacima za 2011., u osnovnim školama u Hrvatskoj radilo je 92 posto žena, dok je europski prosjek 85 posto. Najveći postotak žena na tim mjestima radi u Češkoj i Sloveniji (97 posto), Italiji, Litvi i Mađarskoj (sve 96 posto) a najmanje u Danskoj (69 posto).

Već u gimnazijama i srednjim školama radi nešto manje žena, iako još uvijek dominiraju. U Hrvatskoj ih na tim mjestima radi 65 posto, europski je prosjek 59 posto, a najviše ih je Latviji (80 posto), Litvi (79 posto) i Bugarskoj (78 posto).

Na sveučilištima su postoci obrnuti, kako u Hrvatskoj tako i u EU-u. Na hrvatskim sveučilištima prisutno je 44 posto žena, u EU-u 40 posto, a više od polovice ima ih samo u Latviji i Litvi te u Finskoj 50 posto.

Što se tiče liječničke profesije, ona je feminizirana u siromašnijim zemljama dok je u bogatijima na tim mjestima više muškaraca.

Po podacima za 2010. u Hrvatskoj je bilo 60 posto liječnica, europski je prosjek 45 posto, a više od polovice ima ih u Estoniji i Latviji (obje 74 posto), Litvi (70 posto), Rumunjskoj (69 posto), te u Češkoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Slovačkoj i Finskoj. Makedonija također ima više liječnica (59 posto).

Najmanje liječnica ima u Luksemburgu (30 posto), Belgiji (36 posto), Italiji i Malti (37 posto), kao i 33 posto na Islandu, 43 posto u Norveškoj, te 36 posto u Švicarskoj.

Za razliku od broja liječnica, Hrvatska se ne može pohvaliti velikim brojem menadžerica. Dok ih je u EU-u 2011. bilo 33 posto - u svim zemljama članicama ima ih manje nego njihovih muških kolega - Hrvatska ih je imala 25 posto, a najviši postotak žena na tim pozicijama zabilježen je u Latviji (45 posto), Mađarskoj (41 posto) i Francuskoj (40 posto). Najmanje menadžerica imaju Cipar (23 posto) i Malta (24 posto), te Makedonija (28 posto).

Kada se radi o ravnoteži privatnog i poslovnog života, u EU-27 2011. je trećina žena između 25 i 54 godine koja ima najmanje jedno dijete ispod 6 godina radila skraćeno radno vrijeme. Kod žena s troje djece ili više od kojih je najmlađe u dobi ispod šest godina, takvih je žena 50 posto. Za muškarce su postoci značajno niži - 5 posto i 7 posto.

Dok se postoci među ženama mijenjaju s brojem djece, kod muškaraca su uglavnom stabilni. Zanimljivo je da dok na razini EU-27 pedeset posto žena radi skraćeno kada ima troje ili više djece, u Hrvatskoj je ta brojka 8,6 posto.

Bogatije zemlje imaju najviše žena koje rade skraćeno kada imaju djecu - Nizozemska 92 posto, Njemačka 77 posto, Austrija 69 posto, siromašnije zemlje imaju ih puno manje. Ni jedna od zemalja koje su dostavile podatke osim Hrvatske i Makedonije nema ispod 10 posto žena koje rade skraćeno kada imaju troje i više djece, a najmanje je takvih u Grčkoj i Češkoj, u obje 13,7 posto.

Druga mogućnost pomirenja privatnog i poslovnog života je fleksibilno radno vrijeme. Na taj je način u EU-u je radilo 25,9 posto žena, u Hrvatskoj 6,6 posto, a najviše u Finskoj (53 posto) i Švedskoj 49 posto, te Norveškoj 55 posto.