- 15. siječnja 1992. - Zemlje članice tadašnje Europske zajednice priznaju neovisnost Hrvatske.

- svibanj 1993. - Nakon izbijanja sukoba između Hrvata i Bošnjaka u Mostaru Europska komisija otkazuje prvu 'fact-finding' misiju u Hrvatskoj, koja je trebala ispitati mogućnosti za sklapanje prvog sporazuma s Europskom zajednicom.

- ožujak 1995. - Vijeće EZ-a donosi odluku o primanju Hrvatske u PHARE program i otvaranju pregovora o trgovini i suradnji.

- 4. kolovoza 1995. - Prvi dan Oluje, EZ donosi odluku o suspenziji pregovora za sklapanje sporazuma o trgovini i suradnji, koji se više neće obnoviti, te odluku o suspenziji provedbe PHARE programa za Hrvatsku.

- 1997. - EU usvaja politiku regionalnog pristupa namijenjenu državama jugoistočne Europe.

- svibanj 1999. - Europska komisija predlaže stvaranje nove generacije ugovornih odnosa u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja. Nova generacija ugovora iz Kopenhaških kriterije predviđa ispunjavanje dodatnih kriterija, kao što su puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), zaštita ljudskih i manjinskih prava, povratak prognanika i izbjeglica te prepoznatljiv angažman u regionalnoj suradnji.

- lipanj 1999. - Vijeće EU-a donosi odluku o pokretanju Procesa za stabilizaciju i pridruživanje (PSP) kao nove strategije za približavanje zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, BiH, Albanija, Makedonija i SR Jugoslavija) Europskoj uniji.

- 15. veljače 2000. - Osniva se Zajednička konzultativna radna skupina EU-RH kojoj je osnovna zadaća pomoći Hrvatskoj u pripremama za uključivanje u Proces stabilizacije i pridruživanja.

- ožujak 2000. - Ured Visokog predstavnika EU-a u Zagrebu pretvara se u Izaslanstvo Europske komisije.

- 24. svibnja 2000. - Europska komisija usvaja pozitivnu Studiju o izvedivosti za Hrvatsku kojom se potvrđuje da su ispunjeni preduvjeti za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

- 24. studenoga 2000. - Na rubu Zagrebačkog summita na kojemu sudjeluju predsjednici država i vlada zemalja jugoistočne Europe i EU-a započeli su pregovori o SSP-u između Hrvatske i EU-a.

- 14. svibnja 2001. - U Bruxellesu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

- srpanj 2001. - Parafiran je Privremeni sporazum koji se odnosi na dijelove SSP-a o liberalizaciji trgovine.

- 29. listopada 2001. - U Luxembourgu je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske zajednice i njezinih država članica, a Hrvatska je time postala potencijalni kandidat za članstvo u EU-u.

- 1. ožujka 2002. - Na snagu je stupio Privremeni sporazum koji se odnosi na dijelove SSP-a o liberalizaciji trgovine. Time je omogućena asimetrična liberalizacija trgovine između Hrvatske i EU-a, tj. bescarinski izvoz 96 posto hrvatskih proizvoda na tržište Unije.

- 4. travnja 2002. - Europska komisija objavljuje Prvo godišnje izvješće o Procesu stabilizacije i pridruživanja za jugoistočnu Europu.

- 18. prosinca 2002. - Hrvatski sabor usvaja Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

- siječanj 2003. - Vlada RH usvaja prvi Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2003. godini.

- 21. veljače 2003. - Tijekom grčkog predsjedanja Unijom tadašnji premijer Ivica Račan u Ateni podnosi službeni hrvatski zahtjev za članstvo u EU-u.

- 21. lipnja 2003. - Na sastanku Europskog vijeća u Solunu usvaja se Solunska agenda, kojom se zemljama zapadnog Balkana potvrđuje jasna perspektiva članstva u Europskoj uniji.

- 10. srpnja 2003. - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi predaje Vladi RH Upitnik s 4560 pitanja.

- 9. listopada 2003. - Vlada RH uručuje Europskoj komisiji odgovore na Upitnik EK.

- 20. travnja 2004. - EK donosi pozitivno Mišljenje o zahtjevu RH za članstvo u Europskoj uniji, tzv. "avis", i predlaže otvaranje pristupnih pregovora.

- 18. lipnja 2004. - Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu Hrvatskoj dodjeljuje status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Europsko vijeće u zaključcima navodi da će se na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2004. odrediti datum za početak pristupnih pregovora.

- 6. listopada 2004. - U skladu sa zaključcima sastanka Europskoga vijeća u lipnju, Europska komisija objavljuje Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku kojom se pojašnjavaju pojedinosti priprema i uvjeta za stjecanje punopravnog članstva. Pretpristupna strategija čini podlogu za izradu Pregovaračkog okvira za pregovore o pristupanju EU te utvrđuje da će Europska komisija 2005. Hrvatsku uključiti u Izvješće o napretku u procesu integracije u EU.

- 17. prosinca 2004. - Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu donosi odluku da će pregovore o članstvu RH u EU započeti 17. ožujka 2005. pod uvjetom da Hrvatska do tada ostvari punu suradnju s Haškim sudom. U zaključcima Vijeća navedene su i smjernice za izradu Pregovaračkog okvira u koji trebaju ući iskustva iz petoga kruga proširenja EU-a.

- 1. veljače 2005. - Nakon ratifikacije u parlamentima država članica EU-a na snagu je stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU.

- 3.–4. ožujka 2005. - U Zagrebu je održan prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Republike Hrvatske i Europske unije.

- 14. ožujka 2005. - Predsjednici parlamentarnih stranaka usuglasili su s tadašnjime predsjednikom Vlade RH Ivom Sanaderom imena voditelja 13 pregovaračkih skupina u 35 pregovaračkih poglavlja. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović imenovana je voditeljicom pregovaračke skupine, a Vladimir Drobnjak glavnim pregovaračem u procesu pristupnih pregovora.

- 16. ožujka 2005. - Vijeće za opće i vanjske poslove (ministri vanjskih poslova zemalja članica) donosi odluku o odgodi početka pregovora s Hrvatskom. Vijeće EU-a nije definiralo novi datum za početak pregovora, već je u zaključcima navelo da će se bilateralna Međuvladina konferencija sazvati kad Vijeće EU-a utvrdi da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Vijeće je istog dana usvojilo Pregovarački okvir za Hrvatsku što ga je Europska komisija predložila krajem siječnja u kojem se definiraju pravila prema kojima će se voditi pregovori s Hrvatskom. Novost su mjerila (tzv. benchmarks) za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Novost je i to da je 31 poglavlje pravne stečevine podijeljeno u 35 pregovaračkih poglavlja.

- 23. ožujka 2005. - Na sastanku Europskog vijeća predsjednici država ili vlada 25 članica EU-a odlučili su osnovati Radnu skupinu za Hrvatsku čija je zadaća utvrditi stupanj hrvatske suradnje s Haškim sudom. Članovima radne skupine imenovani su predstavnici Europske komisije (povjerenik za proširenje Olli Rehn), Austrije (ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik), Luksemburga (predsjednik vlade Jean-Claude Juncker) i Velike Britanije (ministar vanjskih poslova Jack Straw) te povjerenik za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana.

- 25. travnja 2005. - Radna skupina za Hrvatsku u Bruxellesu sastaje se s glavnom tužiteljicom Haškoga suda Carlom del Ponte. Na sastanku sudjeluje i premijer Sanader. Vlada RH potom zajedno s Haškim sudom usvaja Akcijski plan za rješavanje slučaja generala Ante Gotovine (tzv. Program od šest točaka) i započinje s njegovom provedbom.

- 26. travnja 2005. - U Zagrebu je održan prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Republike Hrvatske i Europske unije, čime je označena nova faza u odnosima Hrvatske i EU.

- 13. lipnja 2005. - Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a potvrđuje da je Hrvatska ostvarila napredak u suradnji s Haškim sudom. Prethodno se i Radna skupina Vijeća EU-a pozitivno izjasnila o suradnji Hrvatske s Haškim sudom. U zaključcima Vijeća koja se odnose na Hrvatsku potvrđuje se da će se bilateralna Međuvladina konferencija RH-EU sazvati kad se utvrdi puna suradnja Hrvatske s Haškim sudom.

- 30. rujna 2005. - Predsjednik RH Stjepan Mesić i premijer Sanader u Zagrebu su se sastali s glavnom tužiteljicom Haškoga suda Carlom del Ponte.

- 2. listopada 2005. - Glavna tužiteljica Haškoga suda Carla del Ponte potvrdila je Vijeću ministara EU-a punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom. Time je otvoren put za početak pregovora o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji.

- 3. listopada 2005. - Pregovori o pristupanju Hrvatske EU-u službeno su otvoreni u ranim jutarnjim satima u noći između 3. i 4. listopada na bilateralnoj Međuvladinoj konferenciji RH-EU u Luksemburgu.

- 14. listopada 2005. - Hrvatski sabor usvaja Rezoluciju o strategijskim odrednicama pregovora Hrvatske s Europskom unijom.

- 20. listopada 2005. - Hrvatska u Bruxellesu s poglavljem 25 Znanost i istraživanje, jednim od 35 poglavlja europske pravne stečevine o kojima će pregovarati tijekom pristupnih pregovora, započinje screening, odnosno analitički pregled usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, fazu koja prethodi konkretnim pregovorima o svakom pojedinom poglavlju.

- 9. studenoga 2005. - Europska komisija objavila je prvo Izvješće o napretku Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji. Izvješće na 121 stranici detaljno opisuje odnose između Hrvatske i EU-a, te analizira stanje u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo.

- 8. prosinca 2005. - General Ante Gotovina uhićen je u Španjolskoj, što je do tada bilo otvoreno pitanje u suradnji Hrvatske s Haškim sudom.

- 12. lipnja 2006. - Na bilateralnoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na ministarskoj razini koja je održana u Luksemburgu, Hrvatska otvara i privremeno zatvara pregovore u prvom poglavlju u pristupnim pregovorima - u poglavlju 25. Znanost i istraživanje.

- 22. lipnja 2006. - Odlukom Vijeća EU-a, Radna skupina za zapadni Balkan (COWEB) prestaje biti nadležna za Hrvatsku, koja prelazi u nadležnost nove Radne skupine za proširenje i sporazume o pridruživanju Vijeća EU-a koja s radom započinje 1. srpnja 2006. U nadležnost Radne skupine za proširenje i sporazume o pridruživanju ulazi razmatranje provedbe svih političkih kriterija te svih pitanja vezanih uz SSP dok pitanja vezana uz regionalnu suradnju i regionalne inicijative (uspostava regionalnog ugovora o slobodnoj trgovini na temelju CEFTA-e, dijagonalna kumulacija podrijetla za države zapadnoga Balkana, inicijativa za uspostavu Regionalne škole za državnu upravu, izlazna strategija Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu) ostaju u nadležnosti Radne skupine za zapadni Balkan.

- 18. listopada 2006. - Bilateralnim screeningom za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava završena je usporedba hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije. Time je u 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (u dva poglavlja, 34 Institucije i 35 Ostala pitanja, screening se ne provodi) izvršena usporedba hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

- kraj 2006. - Na kraju 2006. godine Hrvatska je imala pet otvorenih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena (Znanost i istraživanje i Obrazovanje i kultura).

- 2007. godina - Otvoreno još 11 poglavlja, ali nijedno nije zatvoreno.

- 1. siječnja 2008. - Stupa na snagu Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), čemu se najviše protive Slovenija i Italija.

- 12. ožujka 2008. - Hrvatski Sabor suspendira provedbu ZERP-a za zemlje članice EU-a, a Europska komisija najavljuje da će najesen te godine objaviti indikativni plan za dovršetak pregovora do kraja 2009. godine.

- listopad 2008. - Slovenija započinje s blokadom hrvatskih pristupnih pregovora uz obrazloženje da Hrvatska svojim dokumentima dostavljenim tijelima EU-a u okviru pristupnog postupka prejudicira međusobnu granicu na kopnu i moru.

- studeni 2008. - Europska komisija objavila indikativni plan za dovršetak pregovora, prema kojem je do kraja 2008. godine trebalo imati osam zatvorenih poglavlja i skoro sva otvorena, s tim da su se ona poglavlja koja bi eventualno ostala neotvorena, trebala otvoriti početkom 2009. godine. Po tom planu, u prvoj polovici 2009., pod češkim predsjedanjem, trebalo je zatvoriti 11, a u drugoj polovici, pod švedskim predsjedanjem preostalih 14, odnosno 16, ako se uzmu u obzir dva poglavlja pod nazivom Institucije i Ostala pitanja u kojima nema klasičnih pregovora.

- 19. prosinca 2008. - Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju broj poglavlja koje Slovenija blokira narastao na deset. Na kraju 2008. Hrvatska ima 22 otvorena poglavlja, od kojih je sedam zatvoreno.

- veljača 2009. - Nekoliko zemalja na čelu s Velikom Britanijom i Nizozemskom počinje s blokadom otvaranja poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, zbog topničkih dnevnika iz Oluje koje traži Haški sud.

- prva polovica 2009. - Slovenija nastavlja s blokadom. Prvi se put se događa da se pod jednim predsjedništvom (češkim) ni otvara niti zatvara ijedno poglavlje.

- 1. srpnja 2009. - Ivo Sanader podnosi ostavku, a premijersku dužnost preuzima Jadranka Kosor.

- 4. studenoga 2009. - Hrvatska i Slovenija u Stockholmu potpisuju sporazum kojim se granični prijepor prepušta međunarodnoj arbitraži. Slovenija deblokira pregovore i do kraja 2009. Hrvatska otvara šest, a zatvara 10 poglavlja.

- 30. lipnja 2010. - Hrvatska konačno otvara sva poglavlja, među njima i dva najteža, Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava. U prvoj polovici 2010. godine Hrvatska je otvorila pet i zatvorila tri poglavlja.

- 3. listopada 2010. - Navršava se pet godina od početka pregovora; do kraja ostalo zatvoriti još sedam poglavlja. Krajem 2010. Europska komisija najavljuje da će u ožujku 2011. objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavlju 23 što se ocjenjuje kao ključni trenutak za završetak pregovora, budući da to poglavlje diktira završetak cijelog pregovaračkog procesa.

- 2. ožujka 2011. - Komisija objavljuje izvješće o ispunjavanju mjerila za poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava. U izvješću se potvrđuje "znatan napredak", ali još uvijek nedovoljan da bi Komisija preporučila Vijeću EU-a zatvaranje toga poglavlja.

- 14. travnja 2011. - Mađarski premijer Viktor Orban, čija zemlja predsjedava EU-om, u Europskom parlamentu dramatično upozorava da među članicama EU-a postoje snažni otpori prema proširenju i da je upitan lipanjski rok za završetak pregovora .

- 17. svibnja 2011. - Iz okruženja povjerenice za pravosuđe Viviane Reding stiže informacija da je preporučila svom kolegi Štefanu Fueleu zatvaranje poglavlja 23 jer smatra da je Hrvatska ispunila sve zahtjeve.

- 10. lipnja 2011. - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso prvi objavljuje da Komisija predlaže Vijeću EU-a zatvaranje preostala četiri poglavlja te da je ciljani datum ulaska u članstvo 1. srpnja 2013. godine. Nakon toga zemlje članice počinju s usuglašavanjem pregovaračkih stajališta na temelju prijedloga Komisije.

- 24. lipnja 2011. - Europsko vijeće donosi političku odluku o završetku pregovora. U svojim zaključcima poziva da se pregovori s Hrvatskom završe do kraja lipnja, a pristupni ugovor potpiše do kraja 2011.

- 30. lipnja 2011. - Hrvatska zatvara zadnja četiri pregovaračka poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja.

- 14. rujna 2011. - Odbor stalnih predstavnika EU-a (COREPER) potvrđuje nacrt Ugovora o pristupanju na engleskom jeziku.

- 17. rujna 2011. - Poljski premijer Donald Tusk osobno donosi u Zagrebu nacrt Ugovora o pristupanju.

- 01. prosinca 2011. - Europski parlament golemom većinom odobrava Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, što je preduvjet za njegovo potpisivanje. Od 634 zastupnika, koji su pristupili glasovanju, za pristanak na pristupni ugovor glasovala su 564 eurozastupnika, suzdržanih je bilo trideset i dvoje, a protiv 38.

- 05. prosinca 2011. - Vijeće EU-a za opće poslove daje konačno zeleno svjetlo za Ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u

- 09. prosinca 2011. - Predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor potpisali su Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, neposredno prije početka sastanka Europskog vijeća. Hrvatska prvi put sudjeluje na summitu EU-a kao promatrač

- 22. siječnja 2012. - Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Drugi referendum u hrvatskoj povijesti, nakon referenduma o samostalnosti 1991. godine. Na referendum se odazvalo 1.960.208 birača ili 43,51 posto. Za ulazak je glasovalo njih 66,27 posto, protiv ih je bilo 33,13 posto.

- 1. veljače 2012. - Slovačka prva ratificira hrvatski pristupni ugovor. U veljači je ratifikacija prošla u još tri parlamenta zemalja članica Mađarskoj, Bugarskoj i Italiji.

- 9. ožujka 2012. Hrvatski sabor potvrđuje odluku s referenduma i jednoglasno ratificira Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. U ožujku prolazi ratifikacija na Malti i u Latviji.

- 24. travnja 2012. - Europska komisija objavljuje prvo izvješće u sklopu pretpristupnog monitoringa za tri najteža poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost. Komisija ocjenjuje da je Hrvatska postigla znatan napredak i identificirala je ograničen broj pitanja u kojima su potrebni daljnji napori. Glavne zamjerke Europske komisije odnosile su se na imenovanje političara u nadzorne odbore državnih poduzeća, na zakon o policiji, posebni porez za mobilne operatere te na odgodu primjene zakona o javnim ovršiteljima.

- U travnju se nastavlja ratifikacija u Litvi, a Cipar ratificira u svbinju.

- lipanj 2012. - Češka, Irska i Rumunjska dovršavaju ratifikacijski postupak.

- srpanj 2012. - Austrija ratificira pristupni ugovor.

- rujan i listopad 2012. - slijedi ratifikacija u Estoniji, Portugalu, Poljskoj, Luksemburgu, Španjolskoj i Grčkoj.

- 10. listopada 2012. - Komisija objavljuje sveobuhvatno izvješće o pretpristupnom monitoringu u kojem, osim napretka, utvrđuje i deset zadaća koje Hrvatska mora obaviti do pristupanja Uniji. U njemačkim medijima izlazi nekoliko vrlo kritičnih članaka u kojima se ističe da Hrvatska nije spremna za članstvo. U sličnom tonu bilo je i nekoliko izjava dužnosnika njemačkog parlamenta, prije svega predsjednika Bundestaga Norberta Lammerta i predsjednika odbora za europske poslove Guenthera Krichbauma.

- studeni 2012. - ratifikacija u Švedskoj i u donjem domu britanskog parlamenta.

- prosinac 2012. - Finska ratificira pristupni ugovor.

- siječanj 2013. - Ratifikacija u Francuskoj i dovršetak ratifikacijskog postupka u Velikoj Britaniji.

- 11. ožujka 2013. - Hrvatski premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša potpisuju u Mokricama Memorandum o suglasnosti o rješavanju pitanja prenesene štednje Ljubljanske banke. Time je otklonjena najveća neizvjesnost u postupku ratifikacije, koja je trajala nekoliko mjeseci. Naime, nakon slovenske blokade tijekom pristupnih pregovora, prijetila je opasnost da zapne i ratifikacija pristupnog ugovora u Sloveniji jer je u jednom trenutku prijetila opasnost prijevremenih izbora, što bi otvorilo pitanje hoće li ta zemlja imati dovoljno vremena da ratificira pristupni ugovor do 1. srpnja, predviđenog datuma ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

26. ožujka 2013. - Europska komisija objavljuje treće i posljednje izvješće o monitoringu u kojem konstatira da je Hrvatska provela sve reforme na vjerodostojan, održiv i nepovratan način, da ispunjava sve uvjete za punopravno članstvo od 1. srpnja i da više nema razloga za nastavak mehanizma moritoringa. Izvješće je u Zagreb osobno donio povjerenik za proširenje Štefan Fuele i predstavio ga na posebnoj sjednici hrvatske vlade, sazvanoj za tu prigodu. Time je uklonjena prepreka za ratifikaciju pristupnog ugovora u Njemačkoj i Danskoj, koje su za dovršetak ratifikacije čekale završno izvješće o monitoringu.

- 2. travnja 2013. - Slovenija ratificira pristupni ugovor. U travnju se dovršava i ratifikacijski postupak u Belgiji i Nizozemskoj.

- 14. travnja - 2013. - Hrvatski građani prvi put izlaze na europske izbore kako bi izabrali 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Izabrani zastupnici preuzimaju dužnost s prvim danom članstva, 1. srpnja, a mandat im istječe u proljeće 2014. godine kada će se u svim državama članicama birati novi saziv Europskog parlamenta. Glavno obilježje prvih europskih izbora bila je iznimno niska izlaznost birača, glasovalo je ih samo 20,84 posto.

- 2. svibnja 2013. - ratifikacija u Danskoj.

- 7. lipnja 2013. - Dovršena ratifikacija u Njemačkoj, jednoglasnom potporom u Bundesratu, nakon što je 16. svibnja Bundestag, donji dom saveznog parlamenta, s 583 glasa za i šest suzdržanih, prihvatio hrvatski pristupni ugovor. Njemačka je posljednja zemlja koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor.

- 10. lipnja 2013. - Europski parlament daje pozitivno mišljenje o prvom hrvatskom povjereniku u Europskoj komisiji Nevenu Mimici, koji dužnost povjerenika za zaštitu potrošača preuzima 1. srpnja.

- do 30. lipnja 2013. - Svih 27 zemalja članica položilo je isprave o ratifikaciji kod talijanske vlade u Rimu, koja je depozitar europskih ugovora. Time su ispunjeni svi uvjet za ulazak u punopravno članstvo Europske unije.

- 1. srpnja 2013. - Nakon nešto više od 10 godina i četiri mjeseca od službenog podnošenja zahtjeva za članstvo u EU-u, Hrvatska postaje njezinom 28. članicom.