Iako je mjesecima uoči izbora kotirao kao najpopularniji ministar u Milanovićevoj vladi, ministar financija primat po popularnosti nakon rezultata morao je prepustiti ministru obrane Anti Kotromanoviću koji je predvodio listu koalicije Hrvatska raste u 10. izbornoj jedinici. Dokaz je njegove popularnosti i najveći broj preferencijalnih glasova od svih ministara u još uvijek aktualnoj Vladi. Naime, Kotromanović ih je osvojio 26.908 odnosno 38 posto od svih glasova koje je lista osvojila u 10. izbornoj jedinici.

Kojih 800-tinjak glasova manje osvojio je ministar financija Boris Lalovac koji je posljednjih mjeseci dosegao gotovo status zvijezde među građanima i biračima. U 6. izbornoj jedinici gdje je bio prvi na listi osvojio je 26.116 glasova, odnosno gotovo 37 posto glasova koje je dobila cijela lista.

Na trećem mjestu smjestio se ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić koji je predvodeći listu koalicije Hrvatska raste u 3. izbornoj jedinici toj koaliciji osigurao najveći broj glasova. Hajdaš Dončić, vjerojatno i zahvaljujući bivšoj funkciji župana, pokupio je 25.582 glasa odnosno gotovo 26 posto svih glasova koje je dobila lista.

Kao jedina SDP-ova ministrica Milanka Opačić, iako često kritizirana od oporbe, pokazala je da ima potporu u javnosti. Kao četvrta po broju preferencijalnih glasova, Opačić je predvodeći listu u 7. izbornoj jedinici prikupila 24.734 glasova, odnosno 29 posto svih glasova koje je lista dobila.

Dobru potporu dobio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji se kao prvi na listi u 9. izbornoj jedinici morao sučeliti s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom. Iako zbog izbjegličke krize glavni SDP-ov izborni operativac u kampanji nije previše sudjelovao, čini se da su mu potezi u situaciji s izbjeglicama priskrbili dodatne bodove. Građani su mu dali 22.978 glasova odnosno gotovo 38 posto glasova cijele liste.

I dok je prva petorka dobila više od 20 tisuća glasova, svi ostali dobili su manje od 10 tisuća glasova po osobi. Najviše u drugoj grupaciji dobio je pak Predrag Matić Fred koji je kao četvrti na listi u 5. izbornoj jedinici osvojio 8.820 glasova odnosno gotovo 18 posto glasova na listi.

Iza njega slijedi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je s 8.657 preferencijalnih glasova prestigao i prvog na listi u 4. izbornoj jedinici, SDP-ovog Domagoja Hajdukovića. Vrdoljak je, naime osvojio gotovo 16 posto glasova koje je dobila cijela lista.

Iako je bila pozicionirana na osmu poziciju u 2. izbornoj jedinici popularnoj ministrici graditeljstva Anki Mrak Taritaš ulazak u Sabor osigurali su preferencijalni glasovi, i to njih 8.077. HNS-ova ministrica osvojila je 10,84 posto glasova, taman dovoljno da joj se preferencijalni glasovi uvaže.

Prolazak su ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini dodatno ojačali preferencijalni glasovi. Kao drugopozicionirani u 5. izbornoj jedinici osvojio je 6.751 glasova, odnosno gotovo 14 posto glasova cijele liste.

HNS-ova šefica Vesna Pusić kao druga u 1. izbornoj jedinici osvojila je 5.870 glasova odnosno 6,4 posto glasova cijele liste što je bilo nedovoljno da bi joj se ti preferencijalni glasovi uvažili.

Preferencijalni glasovi nisu se uvažili ni ministru zaštite okoliša Mihaelu Zmajloviću koji je osvojio 6,2 posto glasova cijele liste odnosno 5.482 preferencijalnih glasova.

Nakon Zmajlovića slijede i dva ministra koji su zahvaljujući 2. i 3. mjestu na listi koalicije Hrvatska raste u 10. izbornoj jedinici uspjeli ući u parlament. Branko Grčić osvojio je 5.238 glasova odnosno 7,40 posto svih glasova, a ministar uprave Arsen Bauk prikupio je 4.588 preferencijalnih glasova odnosno 6,5 posto glasova cijele liste.

Ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras koji je bio na drugoj poziciji u 2. izbornoj jedinici prikupio je 4.220 preferencijalnih glasova odnosno samo 5,7 posto glasova koje je dobila cijela lista.

Najmanje su popularni, ako je suditi po broju preferencijalnih glasova, Mirando Mrsić, Orsat Miljenić i Siniša Varga. Sva trojica osvojila su manje od dvije  tisuće preferencijalnih glasova - ministar rada i mirovinskog sustava ubrao je 1.795 glasova, odnosno 2,5 posto glasova cijele liste; ministar pravosuđa bio je poseban odabir 1.570 birača, dok je najmanje popularan sa samo 1.014 preferencijalnih glasova Siniša Varga.

Iako se možda na grubo iz ovih podataka može procjenjivati popularnost, treba imati na umu da broj birača u svim izbornim jedinicama nije jednak, niti je u svim jedinicama jednak broj birača izašao na izbore.