Iako je na tematskoj sjednici zagrebačke Skupštine u studenom usvojen zaključak prema kojem bi se naplata trebala vršiti prema količini stvarno proizvedenog otpada, nova odluka o načinu prikupljanja otpada tu mogućnost nije uzela u obzir.

Obrazloženje iz Čistoće, koje je potpisao novi direktor Goran Bradić, a koje je stiglo na klupe gradskih zastupnika, podsjeća da Uredba Vlade RH ostavlja mogućnost da se obračun naplate vrši na oba načina.

U Čistoći ističu da bi, kada bi se odlučilo naplaćivati po proizvedenoj količini, trebalo investirati dodatnih 283 milijuna kuna.

Kako navode u dopisu, trebalo bi uložiti 50 milijuna kuna zbog ugradnje vaga na kamione, bitno bi se povećavalo vrijeme radnog procesa pražnjenja posuda, što bi kao posljedicu imalo potrebu angažiranja većeg broja vozila i djelatnika, a to bi zahtijevalo osam milijuna kuna za kamione i dodatnih 40 djelatnika, čiji bi trošak iznosio 5,4 milijuna kuna. Uz to, trebalo bi implementirati novi informatički sustav za 30 milijuna kuna.

Najveći trošak bila bi ugradnja otpadomjera na 14.151 kontejneru za 90 milijuna kuna i dodatna nabava vrećica za miješani komunalni otpad, što bi koštalo dodatnih sto milijuna kuna.

Osim dodatnih financijskih troškova, u Čistoći kao najveće nedostatke naplate po proizvedenoj količini vide u činjenicama da vage ne bi precizno vagale na uzbrdici/nizbrdici, morale bi se redovito 'uvagivati', što bi iziskivalo dodatne troškove, te njihova ugradnja čini sustav složenijim, a složeniji sustavi su podložniji kvarovima.

Uz to, proizvodnja vrećica i personalizacija prema svakom pojedinom korisniku usluge za miješani komunalni otpad trajala bi između osam i dvanaest mjeseci, dok bi prilagodba distributera, odnosno uparivanje vrećica s korisnicima, trajala najmanje šest mjeseci plus vrijeme za njihovu dostavu, za što bi trebalo dodatnih šest do osam mjeseci.