Istraživanje je provela Udruga žena oboljelih od raka – SVE za NJU, a njime je obuhvaćeno 327 žena u razdoblju od 2016. do 2017. Ispitanici su odgovarali na pitanja od izvora prve sumnje do postavljanja dijagnoze i početka liječenja, ali i o problemima izrade plana liječenja te sudjelovanju bolesnica u njemu.

'Zbog različitosti hrvatskih bolničkih informacijskih sustava, put do prikupljanja kvalitetnih i pouzdanih podataka o zloćudnim bolestima vrlo je trnovit, čega su svjesni svi koji i malo poznaju hrvatski zdravstveni sustav. Želimo uvesti isti način izvještavanja iz svih ustanova u kojima se dijagnosticiraju i liječe onkološki bolesnici u Hrvatskoj, za što su već napravljene pripreme u suradnji s europskim stručnjacima, rekao je dr.sc. Mario Šekerija na stručnom skupu.

Dodao je kako očekuju da će uvođenje ONKO+ poruke kao metode izvještavanja prema Registru za rak biti gotovo tijekom 2019. godine te da će na njezinim temeljima i uz umrežavanje onkoloških ustanova u roku od tri godine biti stvorena Nacionalna baza podataka. Uz pomoć nje će biti moguće praćenje bolesnika kroz zdravstveni sustav od trenutka postavljanja sumnje na dijagnozu raka, uz važne dijagnostičke i terapijske parametre bolesti do omogućavanja uspoređivanja hrvatskih regija i drugih europskih zemalja, objašnjeno je.

Donošenje i provođenje mjera Nacionalnog plana protiv raka, složili su se sudionici, pitanje je budućnosti i opstojnosti nacije koji kao početnu točku uključuje osnivanje Nacionalne onkološke mreže.

'Krajnji je cilj, uz pomoć provodljivog, realnog i financijski potkrijepljenog plana, pretvoriti rak u kroničnu bolest, izliječiti više od polovice oboljelih, značajno produžiti preživljenje ostalih oboljelih od raka, ali poboljšati njihov kao i živote njihovih obitelji te svim stanovnicima Hrvatske pružiti jednaku i kvalitetnu onkološku skrb unatoč relativno ograničenim resursima, neovisno o tome odakle oni dolaze, odnosno gdje se liječe', rekao je onkolog Eduard Vrdoljak, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka i autoriteta po pitanju borbe protiv ove bolesti.

Napomenuo je kako u posljednjih 20-ak godina svjedočimo razvoju manjih, lokalnih onkoloških „centara“ koji nemaju mogućnost kvalitetne multidisciplinarnosti i pružanja svih aspekata modernog onkološkog liječenja.

'Nažalost, osnivanje tih onkoloških centara u Hrvatskoj nije bilo koordinirano niti je prethodila epidemiološka analiza potražnje. Jedan je od azloga za to nedostatak središnje ustanove s jasnim zadatkom koordiniranja i implementiranja ključnih zahtjeva za učinkovitim programom kontrole raka', nastavio je te napomenuo kako je potrebno organizirati nacionalnu onkološku mrežu u koju bi bile uključene sve onkološke institucije i izvan koje bi se spriječilo liječenje onkoloških bolesnika.

Najavio je kako će Nacionalni plan protiv raka uskoro biti pušten u javnu raspravu te pozvao sve građane, posebice oboljele i izliječene od raka i njihove obitelji, zdravstvene stručnjake i donositelje odluka, da se uključe sa svojim komentarima, mišljenjima i prijedlozima.

'Potrebno je detaljno definirati raspon dijagnostičkih mogućnosti i njihov optimalan algoritam u Hrvatskoj za najčešće oblike raka. Nakon upućivanja na dijagnostičku obradu, bolesnici se suočavaju s problemom nedovoljne i neravnomjerne dostupnosti optimalnih dijagnostičkih postupaka. Potrebno je standardizirati dijagnostičke i intervencijske radiološke postupke u onkoloških bolesnika za najčešće vrste raka na razini Hrvatske, uključiti radiologe u sve multidisciplinarne onkološke timove na razini pojedinih institucija. Potrebno je uvesti jasne kriterije upućivanja pacijenata na radiološke pretrage s dugim listama čekanja, a to se osobito odnosi na onkološke pacijente', komentirao je prof.dr.sc. Boris Brkljačić.