Već u uvodnom govoru na summitu Rusija – Afrika, Putin je pred predstavnicima 54 zemalja s najstarijeg kontinenta naglasio važnost nastavka vojne suradnje te se pritom pohvalio da njegova zemlja ima potpisane sporazume o vojno-tehničkoj suradnji s više od 30 zemalja kojima po cijeni nižoj od zapadnih isporučuje ogromne količine arsenala.

Dio isporuke tih zaliha odvija se besplatno, dodao je Putin kojim je, prema ocjenama zapadnih, ali i neovisnih analitičara, razotkrio da se rusko približavanje Africi i pomaganje zemljama Trećeg svijeta ne čini iz altruističkih razloga, već širenju utjecaja i osvajanju kontinenta pred nosom Washingtona. Ne treba naglašavati da je riječ o kontinentu najbogatijem trenutno najtraženijim resursima s kojima raspolažu nestabilne vlade čiji opstanak ponajviše ovisi o onome tko joj nudi oružje.

Prvog dana sastanka tijekom kojih se Putin sastao s predsjednicima Angole, Gvineje, DR Konga, Etiopije, Kenije, Ruande, Srednjoafričke Republike, Južnoafričke Republike, Ugande, Sudana, Egipta, Nigerije i Namibije objavljeno je da Rusija do kraja godine tim državama planira isporučiti naoružanje u vrijednosti od četiri milijarde dolara. Rusija idućih godina planira učetverostručiti izvoz, čime bi potvrdila status najvećeg dobavljača oružja u sjevernoj i subsaharskoj Africi.

>>> Ruski raketni sustav Pancir nakon vojne vježbe ostaje u Srbiji

Na samom početku, afričkim izaslanstvima prikazana je izložba vojne tehnike namijenjene izvozu, čime je odaslana poruka da Moskva namjerava ponuditi oružje jeftinije od američkog i koje pritom ne uvjetuje poštivanje ljudskih prava i demokratske vrijednosti.

Razotkrivanje pravih namjera

'Naše politike nikada nemaju za cilj nametnuti naše kulturne vrijednosti i demokratske standarde. Uvijek poštujemo suverenitet naših partnera', ogolio je prije summita ruske namjere Anton Morozov, član odbora za vanjske poslove ruskog parlamenta, smatrajući pritom da je afričkim zemaljama znatno korisnije surađivati s Rusijom nego sa Zapadom koji se previše petlja u zasade demokracije.

Iako su pojedinosti o ruskim vojnim ciljevima i dominacijom nad Afrikom oskudne, samo održavanje sastanka dodatno je alarmiralo Zapad, ponajviše Sjedinjene Države, koje posljednjih godina svjedoče sve većem utjecaju Moskve u najneuralgičnijoj točci svijeta - Bliskom istoku. Nekadašnji državni savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton je u nekoliko navrata upozoravao Donalda Trumpa na ruske i kineske poteze u Africi, ocjenjujući Moskvu i Peking kao izrazite grabežljivce.

>>> Rusija izvodi velike vojne vježbe uz sudjelovanje Kineza, Indijaca, Pakistanaca...

Bolton je pritom naglasio da ruske akcije, u kombinaciji s kineskim, prijete financijskoj neovisnosti afričkih država, zaustavljaju i uspavljuju mogućnosti američkih ulaganja i konačno predstavljaju značajnu prijetnju interesima američke nacionalne sigurnosti.

Američka nezainteresiranost

Američka vojska je kroz svoje Zapovjedništvo za Afriku (AFRICOM) već duže vrijeme snažno uključena u protuterorističke i operacije širenja vlastitih kapaciteta na kontinentu koje Washington godišnje stoje više od milijardu dolara. Ali zbog Trumpove politike izolacionizma i zanemarivanja Afrike kao područja od globalne vitalne važnosti, Pentagon je danas primoran na smanjivanje svojih snaga na kontinentu, a samim time i povlačenje s afričke scene.

Putin američko napuštanje Afrike logično, mudro i pravovremeno koristi za neizravno pokoravanje putem oružja jer zna da se ne može natjecati sa SAD-om, Kinom i Europskom unijom u potencijalnim ulaganjima, već sve svoje nade mora polagati u izravnu i neizravnu vojnu potporu.

Pritom mu na ruku idu i brojne pogodnosti zacementirane još u vrijeme Hladnog rata. Tijekom tog razdoblja nekadašnji Sovjetski savez je snažno sudjelovao u pružanju potpore afričkim oslobodilačkim pokretima i obuci te naoružavanju pripadnika skupina u borbi protiv kolonijalnih sila. Koliko su te spone čvrste pokazuju i brojni afrički dužnosnici koje se sretalo i još uvijek sreće na hodnicima ruskih vojnih akademija, ali i redovitoj nazočnosti afričkih izaslanstava na vojnim paradama u Moskvi koje Putin koristi kao izložbenu reviju oružja koje je uvijek na prodaju.

Putinov čovjek na terenu

Za osvajanje Afrike, Putin već otprije ima svojeg čovjeka na terenu. Riječ je o kontroverznom i tajnovitom ruskom biznismenu Jevgeniju Prigožinu kojeg analitičari označavaju kao ključnu osobu za preokretanje ratne sreće u Siriji, preuzimanju Krima od Ukrajine, spin-doktora umiješanog u sumnjive američke izbore i stručnjaka za pripremanje poligona u globalno najpoželjnijoj interesnoj sferi.

>>> Tko je Putinov 'glavni kuhar' i šef tvornice trolova koji osvaja Afriku?

Prema zapadnim izvorima, Prigožin je sa svojim ljudima već prisutan u DR Kongu, Libiji, Sudanu, Angoli, Mozambiku, Madagaskaru, Gvineji, Gvineji Bisau, Zimbabveu i Srednjoafričkoj Republici. Dio tih zemalja i otprije je vojno surađivao s bivšim Sovjetskim savezom, ali su nakon svršetka hladnoratovske podjele i padom komunizma te veze izgubile na značaju.

Putin i Prigožin su pomno odabrali Afriku zbog njezina rudnog bogatstva, a kako se njihova domovina ne može pohvaliti novcem za ulaganja, već isključivo nagomilanim oružjem, plan o osvajanju kontinenta bilo je lako skovati. Kremlj će opisanom taktikom, kao i u slučaju Bliskog istoka, potvrditi svoju geopolitičku moć, ali i usput stvoriti nova tržišta za vlastite državne tvrtke koje zapadne sankcije priječe u širenju. Naravno, pod pretpostavkom da Bijela kuća ne reagira i pritom se izbjegnu dodatna trenja na relaciji Moskva- Washington.