Zašto Sabor nije ranije izabrao članove Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, upitao je jučer u izjavi novinarima predsjednik Sabora Željko Reiner. No, Vijeće za građanski nadzor nije jedino tijelo koje Sabor u šest mjeseci rada nije uspio sastaviti. Nije to ni čudno, s obzirom na to da je sabornica većinu vremena bila gotovo prazna, a tjednima se nije mogao okupiti ni kvorum za izglasavanje zakona koje je predlagala vladajuća većina
Kao jedna od točaka sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u četvrtak naći će se i dogovor oko imenovanja članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Tijelo je to čijem je starom sastavu mandat istekao još u listopadu prošle godine, no tek je u veljači ove godine raspisan javni poziv za nove članove. Prijavilo se 70-ak kandidata, a dvadesetak njih, čije su prijave ocijenjene kao pravovaljane, sredinom svibnja stiglo je na razgovore pred Odbor za unutarnju politiku. Međutim, u međuvremenu, Sabor je izglasao nepovjerenje vladi, ali i odlučio završiti ovaj mandat samoraspuštanjem. Iako je parlament u fazi 'poluraspuštenosti', predsjednik saborskog Odbora Ranko Ostojić odlučio je odraditi svoj dio posla te saborskom plenumu poslati listu kandidata na izglasavanje, iako je malo vjerojatno da će oni biti izabrani, o čemu je tportal pisao.
Zašto se sada ide na izbor prekjučer je začudilo i predsjednika Sabora Željka Reinera. 'Čini mi se da nije korektno u posljednja dva tjedna birati ljude koji bi trebali cijeli sljedeći svoj mandat raditi i tako zapravo uzeti pravo sljedećem sazivu Sabora da to učini. Zašto to nije učinjeno prije mjesec, dva, tri ili četiri? Znam da je taj postupak započet, on je, koliko znam, bio u vladi, valjda je sada došao na Odbor, možda je došao ranije pa stajao u Odboru, ne znam, trebate pitati predsjednika Odbora, ali čini mi se da nije korektno takve stvari raditi dva tjedna prije službenog razilaženja ovog saziva Sabora', kazao je Reiner.
Reiner je, doduše, napravio pogrešku jer vlada nema ništa s imenovanjem Vijeća za građanski nadzor jer je to u striktnoj ingerenciji Sabora.
U domeni Sabora su i neka druga tijela koja nikada nisu zaživjela. Jedno od njih je i Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Kao predsjednik tog tijela još na početku ovog saziva izabran je SDP-ov Željko Jovanović, i ono je popunjeno zastupnicima, no u 6 mjeseci nisu se uspjeli izabrati ostali, vanjski članovi, bez kojih Vijeće ne može ni funkcionirati.
Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove još je krajem veljače raspisao javni poziv za imenovanje 6 članova Vijeća iz reda poslodavaca, sindikata, nevladinih udruga koji se bave problemom korupcije, predstavnika akademske zajednice, stručnjaka i predstavnika medija. Kandidature su pristigle, no saborski odbor nikada nije predložio užu listu kandidata Saboru na izglasavanje.
Kada smo prije dva tjedna na tu temu razgovarali s predsjednikom saborskog Odbora za izbor i imenovanja Franjom Lucićem, on je neposredno izrazio skepsu da će Vijeće ikada biti izabrano. Radilo se o tjednu u kojem se pripremao opoziv premijera, ali i prikupljali potpisi za raspuštanje Sabora.
'Kandidati su predloženi, odnosno prijavljeni. Ja ću apelirati na članove Odbora za izbor i imenovanja da predlože koji bi ljudi sjedili u Vijeću. Nema roka za izbor Vijeća za korupciju, no zbog ove situacije u Saboru i vladi teško da ćemo uspjeti okupiti ljude za kvorum', objašnjavao je prije dva tjedna za tportal Lucić.
Ljutit je tada, zbog cijele situacije, bio i predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović koji je prije dva tjedna u izjavi za tportal upozorio da Vijeće bez izbora tih 6 članova ne može funkcionirati jer upravo oni čine kvorum.
'Ja sam prije dva mjeseca upitao predsjednika Sabora kada će oni biti izabrani, no odgovora nije bilo. I ovo govori o nemaru, neodgovornosti i nebrizi ove vlade i vladajuće većine', kazao nam je tada Jovanović.
Osim Vijeća, u ovom sazivu Sabora nikada nisu zaživjeli ni vanjski članovi saborskih odbora. Naime, Odbor za izbor i imenovanja nikada nije raspisao javni poziv, iako su u prethodnim sazivima skoro svi odbori imali vanjske članove. Naime, prema saborskom Poslovniku u radna tijela može se imenovati do šest javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika koji imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja. Oni bi svojim znanjem trebali pomagati zastupnicima pri donošenju odluka.
Da su imenovanja u ovom sazivu Sabora bila velik problem pokazuje i primjer ravnatelja HRT-a. Naime, nakon smjene Gorana Radmana, na dužnost v. d.-a ravnatelja na šest mjeseci izabran je Siniša Kovačić, a mandat mu istječe početkom rujna. Iako je bio raspisan natječaj za novog ravnatelja, saborski Odbor za medije nije na vrijeme Saboru predložio kandidate na izglasavanje. No, HRT-a je u međuvremenu raspisao novi natječaj, ali on će zbog raspuštanja Sabora najvjerojatnije biti poništen te bi se u rujnu HRT-u mogla dogoditi kriza upravljanja.
Probleme bi moglo stvoriti i što Sabor nije imenovao novu pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom. Naime, sada već bivšoj pravobraniteljici Anki Slonjšakistekao je mandat, trenutno Ured radi s dva zamjenika kojima mandat istječe u listopadu. Oduži li se konstituiranje Sabora nakon izbora, upitno je tko će voditi Ured pravobraniteljice.
Nije jasno ni što će biti s pravobraniteljicom za djecu Ivanom Milas Klarićčiji godišnji izvještaj Sabor nije prihvatio, a upravo je to, po zakonu, razlog za njezino razrješenje.
