Pusić smatra da se u odnosu na prije 10 godina Europska unija, iako će to nekima zvučati čudno, promijenila više politički nego ekonomski. 'Promijenio se osjećaj za politički smjer. Pojavila su se pitanja u zemljama članicama o tome zašto su dio EU-a i kamo to idu. Integracija ne mora značiti nužno federalizaciju na način na koji je spomenuta prije nekoliko dana, nego dijeljenje zajedničkih ideja i vrijednosti. Balans između sukoba i suradnje', kazala je hrvatska ministrica vanjskih poslova govoreći o utjecajima financijske krize na moć Europe u globalnim odnosima.

Zbog toga Pusić ne misli da je Europa izgubila na svojoj atraktivnosti, nego je jednostavno dosegnula svoje granice. 'Privlačnost Europe je u političkoj stabilnosti i izgradnji institucija više nego u gospodarstvu', smatra Pusić.

Odgovarajući na pitanja naglasila je da bi sve zemlje koje su geografski barem dijelom u Europi trebale imati mogućnost članstva u EU-u, naravno, ako to žele.

Tema panela na kojem je sudjelovala bila je ekonomska kriza koja je pogodila Zapad još 2008. godine, a dovela je do restrukturiranja globalnog gospodarstva, uklanjajući anomaliju prema kojoj je azijski udio u svjetskoj ekonomiji bio nesrazmjerno mali.

Danas, s druge strane, azijska i druga brzorastuća gospodarstva snažno napreduju dok je Zapad, rastrgan između ideologije i interesa, krenuo manje sretnim putem koji ne obećava brzi rast u kratkom i srednjem razdoblju.

Hoće li reforma zapadne ekonomije i financijski model biti pretočeni u veliki povratak moći ili se svijet zauvijek promijenio, osnovno je pitanje na koje pokušali odgovoriti Pusić, francuski ministar za Europu Bernard Cazeneuve i latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics, s kojim je ministrica ranije imala bilateralni sastanak.

Konferencija Riga, po mišljenju domaćina, vodeći je politički forum na sjeveru Europe koji se bavi temama vanjske i sigurnosne politike i traje dva dana, od 14. do 15. rujna. Na konferenciji sudjeluju govornici iz tridesetak zemalja, a otvorili su je vodeći baltički političari - premijer Latvije Valdis Dombrovskis, predsjednik Estonije Toomas Henrik Ilves i premijer Litve Andrius Kubilius

Ove godine konferencija je fokusirana na ključne teme koje zanimaju euroatlantsku zajednicu naroda poput krize u eurozoni, regionalne sigurnosti na sjeveru Europe i Baltičkom moru, transatlantske suradnje i perspektiva nakon summita NATO-a u Chicagu, kao i sigurnosnim izazovima u istočnom susjedstvu NATO-a i EU, situaciji u Bjelorusiji i o ulozi Europe u američkoj predizbornoj kampanji.