Muškarci često zanemaruju prvu liniju obrane protiv zdravstvenih izazova - redovite urološke preglede, o čemu smo razgovarali s Marinom Knežević Sertić, dr. med., specijalistom urologije iz Croatia poliklinike
Rak testisa predstavlja jedan posto od svih malignih bolesti odrasle populacije, a pet posto od svih tumora urogenitalnog porijekla. Incidencija raka testisa zadnjih godina se povećava, s trendom kontinuiranog porasta incidencije, osobito u industrijski razvijenim zemljama. Vrh incidencije je u dvadesetim i tridesetim godinama života, no pojedini oblici raka testisa se mogu javiti i u pred pubertetskoj dobi, kao i u starijoj populaciji.
Marina Knežević Sertić, dr. med., specijalist urologije iz Croatia poliklinike, kaže da su rizični faktori za razvoj raka testisa genetski i epigenetski. Genetski faktori su nespušteni testis (kripotorhidizam), hipospadije, poremećaj spolnog razvoja te povećan obiteljski rizik, ukoliko rođak u prvom koljenu ima rak testisa.
Epigenetski faktori imaju značajan utjecaj na razvoj bilo koje bolesti pa tako i na razvoj raka testisa.Epigenetika je znanstvena disciplina koja proučava utjecaj vanjskih čimbenika na ekspresiju gena. Brojni čimbenici, kao na primjer štetni okolišni utjecaji, stil života, stres, kvaliteta sna, prehrana, pušenje,… mogu aktivirati određene gene što može značiti ili zdravlje ili bolest”, objašnjava dr. med. Knežević Sertić te dodaje da su u ranoj dijagnostici raka testisa najvažniji samopregledi testisa s kojima preporučuje krenuti već u školskoj dobi, a svakako iza 18. godine života.
Iste treba provoditi jednom mjesečno, a, ukoliko se napipa kvržica, obavezno je posjetiti urologa. Upravo je bezbolna kvržica najučestaliji simptom raka testisa, dok se rjeđe dijagnosticira u obradi pacijenta s bolnim testisom, tijekom rutinskog urološkog pregleda ili pregleda radi druge urološke problematike.
“U svrhu rane dijagnostike karcinoma prostate, savjetujemo s 40 do 45 godina života učiniti marker PSA iz krvi i pregled urologa”, govori dr. med. Knežević Sertić.
Društvene predrasude i osobni strahovi često su prepreke koje muškarce sprječavaju u traženju stručne pomoći, čak i kada simptomi ukazuju na potrebu za pregledom. Uglavnom navode sram zbog digitorektalnog pregleda, a neki se boje boli, prvenstveno zbog 'lovačkih' priča drugih muškaraca, što je u potpunosti neispravno. Pregled prostate je minimalno nelagodan, ali nikako ne bi smio biti bolan osim kada pacijent ima jaču upalu.
Croatia Poliklinika pacijentima već dugi niz godina omogućuje obavljanje specijalističkih pregleda urologa uz suvremenu opremu i visoko educirani medicinski kadar. Temeljem anamneze i kliničkog pregleda te uz dodatne obrade, postavljamo adekvatnu kliničku dijagnozu uroloških bolesti, nakon čega propisujemo terapiju i/ili daljnje postupke.
Pravovremeno i točno postavljena dijagnoza olakšat će liječenje i spriječiti neželjene posljedice i komplikacije koje su najčešće izlječive ako su otkrivene u ranom stadiju.
U ugodnoj atmosferi Croatia Poliklinike možete obaviti pregled, kontrolu, konzultacije, dijagnostiku, ali i terapiju mnogih uroloških stanja, a dr. med. Knežević Sertić poziva pacijente na pregled u studenom kad Croatia poliklinika povodom Movembera, pokreta obilježavanja studenoga kao mjeseca zaštite zdravlja muškaraca, daje popuste na preglede.
Hodogram pregleda je sljedeći – prvo se vadi krv za određivanje PSA, a nakon toga se obavi razgovor s pacijentom vezano uz obiteljsku sklonost urološkim tumorima. Zatim se napravi ultrazvuk prostate radi procjene veličine te obavi pregled prstom (digitorektalni pregled) i na koncu da savjet i plan kada obaviti idući pregled. Za razliku od dijagnostike karcinoma prostate gdje ultrazvučni pregled nema neku značajniju ulogu; kod otkrivanja tumora testisa UZV ima točnost veću od 96%.
Edukacija o važnosti preventivnih pregleda i razumijevanje simptoma, poput problema s mokrenjem ili bolova u području zdjelice, mogu pomoći u razbijanju ovih barijera. Poticanje otvorenog dijaloga i pružanje pouzdanih informacija temelj su za prevladavanje strahova i promicanje pravovremenog odaziva na potencijalne zdravstvene izazove.
Redoviti pregledi kod urologa nisu samo znak brige za sebe, već i korak prema duljem i zdravijem životu. Zdravstvena proaktivnost je znak snage, a ne slabosti - i ključan element u očuvanju kvalitete života.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji sa Croatia Poliklinikom.
