U nekom trenutku, ili sljedeće godine ili početkom 2026., visokoradioaktivno istrošeno nuklearno gorivo bit će upakirano u vodonepropusne spremnike i odloženo više od 400 metara ispod šuma jugozapadne Finske, piše CNBC. Izdržljivi bakreni spremnici bit će izolirani, odvojeni od ljudi i držani pod zemljom tisućama godina.

'Onkalo', trademark ime dugotrajnog odlagališta, finska je riječ za malu špilju ili jamu. To je prikladan naziv za skladište koje se nalazi na vrhu niza tunela i smješteno je pored tri nuklearna reaktora na otoku Olkiluoto, otprilike 240 kilometara od glavnog grada Helsinkija.

Tvrtka Posiva, osnovana 1995. godine, zadužena je za zbrinjavanje istrošenih nuklearnih gorivih šipki u Onkalu. Ta finska tvrtka je u zajedničkom vlasništvu tvrtke za nuklearnu energiju TVO i komunalnog poduzeća Fortum.

'To nije privremeno, to je zauvijek'

'U osnovi, projekt Onkalo je gradnja postrojenja za kapsulaciju i odlagališta istrošenog goriva. I to nije privremeno, to je zauvijek', rekao je Pasi Tuohimaa, šef komunikacija u Posivi, za CNBC putem videokonferencije.

Tuohimaa kaže da je prvo geološko odlagalište te vrste izazvalo velik interes sudionika u industriji, navevši da se posljednjih godina događa 'nuklearna renesansa' zbog energetske krize koja je zahvatila Europu i dijelove Azije od sredine 2021. do kraja 2022.

'Imati rješenje za konačno odlaganje istrošenog goriva bilo je kao dio koji nedostaje u održivom životnom ciklusu nuklearne energije', rekao je Tuohimaa.

Može li itko jamčiti sigurnost?

Projekt Onkalo potaknuo je raspravu o tome može li itko jamčiti dugoročnu sigurnost istrošenog nuklearnog otpada i u kojoj mjeri treba koristiti atomsku energiju u borbi protiv klimatske krize.

Nuklearna energija trenutačno osigurava oko devet posto svjetske električne energije, prema Svjetskom nuklearnom udruženju. Budući da je niskougljična, zagovornici tvrde da ima potencijal odigrati značajnu ulogu u pomaganju zemljama u proizvodnji električne energije, uz istovremeno smanjenje emisija i ovisnost o fosilnim gorivima.

Neke ekološke skupine, međutim, kažu da je nuklearna industrija skupa i štetna smetnja jeftinijim i čišćim alternativama. 'Radim i na odlaganju nuklearnog otpada i na nuklearnim nesrećama te sam iskusio najbolje i najgore od onoga što nuklearna industrija može ponuditi', rekao je Gareth Law, profesor radiokemije na Sveučilištu u Helsinkiju, za CNBC putem videokonferencije.

'To je čista i jeftina energija, dobro osnovno opterećenje, ali vidio sam i lošu stranu, nesreće, stvaranje otpada i probleme koje tamo imamo', nastavio je.

'Imati zemlju koja pokazuje da možete uzeti ovaj vrlo opasni otpad, koji će biti ovdje 100.000 godina u budućnosti, te da zapravo imamo rješenje za njegovo zbrinjavanje - mislim da se pokazuje da se to može učiniti.'

'Finska je najmanje desetljeće ispred ostalih'

Law je opisao projekt Onkalo kao 'veliku prekretnicu' i za Finsku i za međunarodnu industriju nuklearne energije.

'Posiva je vrlo korektna kada ovo prodaje kao prva na svijetu. To će biti prvo odlagalište koje će prihvatiti istrošeno nuklearno gorivo i odložiti ga na način za koji mislim da će biti vrlo siguran i robustan u budućnosti.'

Iako će mnoge zemlje htjeti slijediti stope Finske kada je riječ o geološkom odlaganju istrošenog nuklearnog goriva, ona je 'najmanje desetljeće' ispred susjedne Švedske, sljedeće zemlje koja će vjerojatno postići takav podvig, smatra Law.

'Znanstveno i inženjerski gledano, vrlo je teško postaviti to na mjesto i provesti, ali također je vrlo teško politički dobiti poticaj za ovaj scenarij zbrinjavanja', rekao je Law.

'Postoje mnoge zemlje u svijetu koje su još uvijek u fazi planiranja i samo pokušavaju pronaći mjesto za odlaganje otpada. Dakle činjenica da je Finska sada izgradila odlagalište i u sljedećih godinu ili dvije njime ćemo upravljati te pokrenuti proces odlaganja… Ne želim to nazvati čudom, ali možemo to tako gledati u globalnom kontekstu.'

'Model za cijeli svijet'

Projekt Onkalo temelji se na takozvanoj metodi KBS-3, a razvila ju je švedska tvrtka za upravljanje nuklearnim gorivom i otpadom te radi na onome što bi moglo biti drugo konačno odlagalište na svijetu.

KBS-3 temelji se na principu više barijera, gdje nekoliko projektiranih barijera nastoji osigurati dugoročnu sigurnost istrošenog nuklearnog goriva. U praksi to znači da ako otkaže jedna od barijera, izolacija radioaktivnog otpada nije ugrožena.

'To je način da se pokaže da je tako mala nacija ponekad u stanju riješiti jedan od možda 20 najvećih problema ili izazova čovječanstva', rekao je finski ministar za klimu Kai Mykkänen za CNBC putem videokonferencije.

'Kao što smo vidjeli u proteklih 10 godina, čini se da su nuklearne elektrane na vrlo važan način potrebne za zeleni plan u Europi... ali posebno ako želimo vidjeti i to da se Azija i SAD oslobode proizvodnje fosilne električne energije', dodao je.

Može li ovo biti konačno rješenje?

Upitan može li se projekt Onkalo smatrati rješenjem za održivost nuklearnog otpada, Mykkänen je odgovorio: 'Da, definitivno. Siguran sam da većina finskog stanovništva vidi to na sličan način. Ljudi to stvarno vide kao rješenje koje zamjenjuje više štetne energije', kaže.

Mykkänen je zaključio kako se nada da će projekt Onkalo biti 'model za cijeli svijet'.