Studentima i pripravnicima već ionako često nedostaje novca na kraju mjeseca, a posebno se bore onda kada više ne stanuju s roditeljima, piše Tagesschau. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, tada troše više od polovice svojih prihoda samo na stanarinu.

Oni koji više ne žive kod kuće u prosjeku su primorani potrošiti 54 posto svojih prihoda na plaćanje stanarine, a pripravnicima 42 posto prihoda odlazi na troškove stanovanja. Obje su brojke znatno iznad državnog prosjeka - Nijemci u prosjeku troše 25 posto na troškove stanovanja, od čega dvije trećine čine studenti koji se smatraju preopterećenima.

Zbog financijskih prilika kakve su ih zatekle vjerojatnije je da će studenti i pripravnici pasti u siromaštvo nego bilo koje druge skupine stanovništva. Ukupno je oko 14 posto Nijemaca u opasnosti od siromaštva, od čega 35 posto te brojke čine studenti i 18 posto pripravnici.

Opterećenje proizlazi iz primanja koja su mladima svaki mjesec na raspolaganju, a polovica studenata koji vode vlastito kućanstvo na raspolaganju ima manje od 867 eura. Ova je cifra znatno veća za pripravnike, čiji je prosječni prihod 1240 eura.

Međutim ovi se podaci razlikuju od ankete do ankete i od studenta do studenta. Iako možda nemaju svi iste prihode, troškovi su im, čini se, vrlo slični.

Prema istraživanju, pripravnici i studenti koji vode vlastito kućanstvo zarade oko 80 posto prihoda svojim radom. Međutim u prosjeku 47 posto novca za njihove studije dolazi uz privatnu potporu roditelja i beneficije BAföG-a.

Brojke potvrđuju veliki pritisak da BAföG djeluje i nakon reforme koja bi trebala stupiti na snagu u nadolazećem zimskom semestru, a kojoj je cilj rasteretiti studente financijskog tereta i dati im veću fleksibilnost tijekom studija.

Troškovi održavanja i stanovanja još uvijek su previsoki i mnogo bi više studenata trebalo imati koristi od financijske pomoći, što bi zahtijevalo i povećanje roditeljskih naknada. Prema reformi koja bi trebala rasteretiti mlade, naknade i stope trebale bi pratiti rast cijena.