Njemački izvoz u prvoj je polovini godine pao za 1,6, a uvoz je pao čak 6,2 posto. Oba ta podatka pokazuju slabost i domaće i inozemne potražnje te spori oporavak najvećeg europskog gospodarstva. S obzirom na to da izvoze oko 800 milijardi eura, a uvoze više od 660 milijardi, jasno je da će to imati utjecaja i na globalne velesile poput SAD-a i Kine, ali prije svega na europske zemlje, pa tako i Hrvatsku
'Živimo u polariziranom svijetu. Njemačka, kao najveća zemlja EU-a nema najvećeg partnera u SAD-u nego u Kini. Razmjena između te dvije zemlje bila je 300 milijardi dolara. Svijet je polariziran, namećemo sankcije Kini - a ona uzvraća. Najprirodnije je da strada zemlja koja ima najviše industrije, a to je Njemačka, kazao je dr. Boris Podobnik sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa u HRT-ovu Dnevniku.
vezane vijesti
Dodao je kako je njemački rast ranije bio baziran na jeftinim energentima iz Rusije, koje su zamijenili drugim dobavljačima - koji su skuplji.
'Mi koji nemamo toliko razvijenu industriju manje smo stradali. Turizam u recesijskim vremenima uvijek manje strada. Ali ipak najosjetljivije su drvna industrija, elektro i strojarska industrija koja je partner automobilskoj industriji, a koja je u velikim problemima', naveo je.
Kako na Hrvatsku utječu problemi njemačkog gospodarstva?
Njemačko gospodarstvo najviše problema ima u ključnim sektorima proizvodnje automobila, autodijelova, strojeva i kemijskih proizvoda. U udruzi izvoznika pozorno prate signale tog iznimno važnog tržišta.
Budući da je krizom pogođeno i građevinarstvo kazao je kako vjerojatno možemo očekivati i povratak radnika iz tog sektora u Hrvatsku. Naveo je podatak da deset posto njemačkog BDP-a dolazi iz građevine.
'Kad gledate listu 'GDP per capita' u kupovnoj moći. Onda baš i nema neke velike razlike između mnogih zapadnoeuropskih zemalja i nas. Onda nije čudno da, kad nastupi recesija - da Hrvatska postane praktički dobra zemlja za povratak', ustvrdio je Podobnik.
Najviše pogođene drvna i građeviska industrija
Usporeno njemačko gospodarstvo najjače pogađa hrvatsku drvnu industriju i sve što se veže na njemački građevinski sektor. Na prehrambenu i farmaceutsku industriju utjecaj je uglavnom neutralan, no dio hrvatskih izvoznika ipak bilježi i pozitivni utjecaj na svoje poslovanje.
Usporavanje europske i globalne ekonomije svakako je jedan od većih rizika za prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, pogotovo industrijske proizvodnje i robnog izvoza. Nakon što nam je lani izvoz pao čak 5 posto, negativni trendovi u ovoj su godini nešto smanjeni, pa je pad u prvoj polovini bio samo 0,3 posto.
