Odnos snaga Finske naspram Rusije gotovo oduvijek je imao prizvuk Davida i Golijata, no nakon što je Finska početkom mjeseca primljena u NATO, Helsinki se potrudio to popratiti najavom nabave izraelskog sustava protuzračne obrane srednjeg dometa Kela David, odnosno Davidove praćke. Analiziramo zašto bi nabava ovog sustava mogla biti dodatni problem za Moskvu
Samo jedan dan nakon što je Finska prošlog tjedna primljena u NATO, Helsinki je objavio da planira kupiti protuzračni obrambeni sustav Davidova praćka kojeg u svijetu koristi jedino Izrael. Inicijalni ugovor je vrijedan 316 milijuna eura i ukoliko bude realiziran, bit će to prvi izvoz Davidove praćke inozemnom kupcu. Helsinki tvrdi da je proces nabave trajao nekoliko godina, a kako je riječ o izraelskom sustavu koji je nastao u suradnji s Agencijom za proturaketnu obranu (MDA) u okviru Pentagona, odobrenje za prodaju je morao dati i Washington.
Finska je ocijenila da će sustav značajno proširiti operativni domet tamošnjih kopnenih sposobnosti protuzračne obrane, precizirajući kako su u zahtjevu za ponudu izričito tražili domet od 15 kilometara uvis. Finski ministar obrane Antti Kaikkonen dodao je u izjavi da će 'nabavka stvoriti novu sposobnost presretanja ciljeva na velikim visinama'.
vezane vijesti
Kada Davidova praćka postane operativna u Finskoj, dodat će još jedan sloj zračne i raketne obrane najnovijoj članici NATO-a koja dijeli 1200 kilometara dugu granicu s Rusijom. Ulaskom u zapadni vojni savez, Finska se pridružila ostalim nordijskim zemljama u susjedstvu, Danskoj i Norveškoj te Švedskoj kao NATO-voj kandidatkinji, u jedinstvenom savezu za protuzračnu obranu koji je sa svojih više od 300 borbenih aviona oformljen zbog stalnih prijetnji iz Rusije.
Ukrajinski poučak
Analitičari smatraju da razmještaj Davidove praćke uz rusku granicu predstavlja veliki korak naprijed u finskim sposobnostima protuzračne obrane i nadzora, a pokazuje i koliko je Finska ozbiljna kada je riječ o suprotstavljanju potencijalnoj prijetnji s istoka.
Aktualni finski lanac protuzračne obrane uključuje napredni norveški protuzračni sustav kratkog do srednjeg dometa (NASAMS), napredni sustav protuzračne obrane kratkog dometa (ASRAD-R), prijenosne sustave protuzračne obrane RBS 70 (MANPADS) kao i finsko ratno zrakoplovstvo. No valja reći da višenamjenski lovci F/A-18 Hornet prvenstveno kao presretače koriste AIM-120 AMRAAM koji imaju daleko manji domet nego presretač ispaljen iz Davidove praćke, a koji je poznat pod nazivom Stunner (Omamljivač). Uz to, AIM-120 nije optimiziran za poraz balističkih projektila ili drugih projektila velike brzine.
Sadašnja oprema finske protuzračne obrane čine se nedovoljnom pa se nabavka čini logičnom, a opravdanost kupnje može se naći i u nedavnoj ocjeni glasnogovornika ukrajinskih zračnih snaga pukovnika Jurija Ignjata koji je kazao da je njegova zemlja trenutno nesposobna obraniti se od ruskih nadzvučnih krstarećih projektila tipa Kh-22, a ima i ograničenu obranu od balističkih projektila kratkog dometa poput Iskandera-M.
Davidova praćka, ranije poznata kao Čarobni štapić, zajednički je proizvod izraelskog Rafael Advanced Defense Systemsa i američkog Raytheona, a dizajniran je za presretanje neprijateljskih zrakoplova, bespilotnih letjelica, taktičkih balističkih projektila, raketa srednjeg do dugog dometa i krstarećih projektila, ispaljenih na udaljenosti od 40 do 300 kilometara te je zamišljeno da će zamijeniti sustave MIM-23 Hawk i MIM-104 Patriot u izraelskom arsenalu.
Dupinova njuška za lakše skeniranje
Projektili Stunner, ispaljeni iz Davidove praćke, osmišljeni su za presretanje najnovije generacije taktičkih balističkih projektila na malim visinama, poput ruskog Iskandera, sirijskog Khaibara-1, iranskog Fateh-110 kojeg koristi i libanonski proiranski Hezbolah te Scudova-B, ali i kineskog DF-15 i to putem ugrađenog dvostrukog infracrvenog pretraživača koji razlikuje mamce i bojne glave, kao i snažnog višemodnog AESA radara EL/M-2084 kojeg proizvodi izraelska Elta.
Vrh višestupanjskog presretača Stunnera podsjeća na dupinovu njušku, a takvog je oblika kako bi radar, koji se koristi u završnoj fazi navođenja, mogao neometano skenirati cilj preko optičkog senzora koji je ugrađen na samom vrhu bojne glave. Inače, riječ je o dizajnu američkog obrambenog diva Raytheon koji je pri projektiranju koristio otprije poznata rješenja koje je izraelski Rafael ugradio u svoju obitelj projektila zrak-zrak tipa Python-5. Raketa je dvodijelna s dodatnim pojačivačem, a jedna baterija sustava sastoji se od zapovjednog vozila s radarom i četiri kontejnera s 16 raketa.
U Izraelu je Davidova praćka dio trodijelnog antiraketnog štita. On se, uz Davidovu praćku koja štiti od raketa srednjeg dometa, sastoji od sustava Arrow-2 i Arrow-3 koji služe kao zaštita od balističkih raketa velikog dometa koji presreću rakete još u atmosferi i na velikim visinama te Željezne kupole koja je rješenja za Hamasovo raketiranje iz Pojasa Gaze i Hezbolahove projektile iz Libanona jer obara rakete srednjeg i kratkog dometa, kao i topničkih granata.
Davidova praćka kao zaseban sustav prvi put je korištena u borbi u srpnju 2018. godine, kada su njezini Omamljivači poslani da unište dvije sirijske balističke rakete ruske proizvodnje OTR-21 Točka. Kasnije se ispostavilo da su Točke ispaljene u sklopu borbi u Siriji i nisu imale namjeru napasti Izrael, dok je jedan od Omamljivača pronađen netaknut na sirijskom tlu i potom predan Rusima. Zasad je nepoznato u kojoj mjeri su Rusi proučili dio sustava Davidova praćka no posve je sigurno da im finska nabava sustava s potencijalom odvraćanja neće sasvim dobro sjesti.
