Prošle godine dragovoljno služenje vojnog roka završio je rekordan broj žena u Finskoj, a također je iznadprosječan broj Finkinja koje su tijekom 2022. započele dragovoljno služiti vojni rok. Prema podacima ministarstva obrane Finske, od 31. prosinca 2022. u pričuvi se nalazi više od 12.000 žena koje su završile obuku u obrambenim snagama i graničnoj straži, a sve je veći broj onih koje se obučavaju u lovačkoj pukovniji Utti, svojevrsnom središtu za obuku i razvoj finskih specijalnih postrojbi i helikopterske operacije. Donosimo više o toj elitnoj postrojbi
Finsko ministarstvo obrane objavilo je ovih dana da je tijekom 2022. vojni rok dragovoljno služilo 1040 žena, a njih još 1211 započelo je iste godine dragovoljnu službu u Oružanim snagama i Graničarskoj straži, što su rekordne brojke u godini otvorene ruske agresije na Ukrajinu. U finskoj vojsci ističu da broj žena koje su odslužile vojni rok i otpuštene u pričuvni sastav raste još od 2009. te da je svake godine sve veći.
vezane vijesti
Ova baltička država ima kombinirani vojni rok koji služe svi muškarci stariji od 18 godina. Civilni vojni rok traje godinu dana, rok bez dodira s oružjem devet mjeseci, a redovni vojni rok šest, devet ili 12 mjeseci, ovisno o stupnju obrazovanja. Žene mogu dragovoljno služiti, a svaki finski muškarac koji odbije služiti vojni ili civilni rok suočava se s kaznom zatvora u trajanju od 173 dana, za koju ne postoji mogućnost uvjetnog otpuštanja. Inače, oko 20.000 ljudi godišnje odsluži vojni rok kroz novačenje u oružanim snagama, a one u zemlji s pet milijuna stanovnika broje ukupno 25.000 pripadnika.
Voditelj obuke u Glavnom stožeru finskih obrambenih snaga Kari Pietiläinen krajem prošle godine precizirao je da je u prošloj godini 72 posto žena u pričuvi služilo 347 dana službe te da je Finkinjama posebno zanimljiva lovačka pukovnija Utti, u kojoj se od 2021. provodi jedinstveno novačenje namijenjeno isključivo ženama. Dosad je obuku u toj elitnoj postrojbi prošlo 300 Finkinja.
Prošla tri rata u šest godina
Lovačka pukovnija Utti svojevrsno je nastavno-obučno središte za specijalne snage i helikopterske operacije u kojem se obavlja kvalifikacijski tečaj za finske komandose. Središte se nalazi u istoimenom selu na jugoistoku Finske u kojem je nacionalni junak te zemlje - maršal Carl Gustav Mannerheim - 1918. osnovao prvu postrojbu finskog ratnog zrakoplovstva. Mannerheim je za vrijeme Drugog sovjetsko-finskog rata (tzv. Nastavljeni rat 1941.-1944.) u Uttiju oformio preteču današnje lovačke pukovnije koja je obavljala dalekometne izviđačke patrole jer su se one u prijašnjem Prvom sovjetsko-finskom ratu (tzv. Zimski rat 1939.-1940.) pokazale ključnima u pripremama taktičkih zasjeda kojima su Finci odolijevali Sovjetima. Postrojba je sudjelovala i u tzv. Laponskom ratu, u kojem su Finci pred sam kraj Drugog svjetskog rata, nakon primirja sa Sovjetskim Savezom, protjerivali njemačke snage iz zemlje.
Nakon rata u bazi su se obučavali finski padobranci sve do 1997., kada je postrojba formirana u današnjem obliku i to spajanjem padobranske škole, škole vojne policije i helikopterskog krila za specijalne operacije. Padobranska lovačka škola kasnije je reformirana u Specijalnu lovačku bojnu, a helikoptersko krilo naraslo je do veličine helikopterske bojne.
Pukovnija se sastoji od oko 400 ugovornih vojnika i 220 novaka. Njezina samostalna lovačka satnija (erikoisjääkärikomppania) služila je u sklopu koalicijskih snaga u Afganistanu te je obučavala lokalne sigurnosne djelatnike za medicinsku skrb, operativno planiranje i temeljno rukovanje pješačkim naoružanjem zapadne proizvodnje. Uz to, bila je u pripravnosti kao dio borbenih skupina Europske unije i Snaga za odgovor NATO-a kao nečlanica te organizacije.
Ostaju samo najbolji
Podaci finskog ministarstva obrane ukazuju na to da je tipični pripadnik pukovnije Utti služio u finskim obrambenim snagama sedam godina i u prosjeku je star 28 godina. U tzv. Cooperovom testu, u kojem vojnik mora pretrčati što više unutar 12 minuta, pripadnik pukovnije Utti u prosjeku istrči 3180 metara, a u potisku s klupe mora podići najmanje 110 kilograma.
Pripadnike postrojbe uglavnom čine nekadašnji padobranci ili borbeni ronioci koji nakon ulaska u pukovniju prolaze dodatni jednogodišnji kvalifikacijski tečaj za specijalne snage. Od 100 kandidata koji su prošli četverodnevni mukotrpni tečaj ostaje njih tek 12 dovoljno psihofizički spremnih za tu elitnu postrojbu. Svi polaznici tečaja obučeni su za komunikaciju, inženjersku i medicinsku skrb, a kasnije dobivaju specijalizacije, kao što su snajperisti, vozači i vojni padobranci na velikim visinama, ili odlaze u vojnu obavještajnu službu. Dio pripadnika pukovnije Utti popunjava i mornarički Odred za specijalne operacije bojne Obalne brigade.
Uz satniju za potporu i logistički centar, u sklopu pukovnije djeluje helikopterska bojna opremljena s 20 taktičkih višenamjenskih helikoptera tipa NH90 i sedam lakih helikoptera MD 500. Vojnici su pak naoružani jurišnim puškama RK 95 TP i FN SCAR, kratkim strojnicama MP5 Heckler & Kocha i finskim snajperskim puškama Sako TRG, a na terenu se kreću lakim oklopnim vozilima RG-32 Scout, kvadovima Polaris Sportsman i motociklima marke KTM.
