Govoreći u ime Hrvatskih laburista, Dragutin Lesar kazao je da se iz brojki može iščitati daljnji rast nezaposlenosti, pad osobne potrošnje i kupovne moći te rast siromaštva.

Podsjeća pritom Lesar da je i Državna revizija dala 'opomenu' izvršenju proračuna.

'Koji su razlozi uvjetnog mišljenja, odnosno što Državna revizija zamjera? Veliki dio preporuka i naloga datih 2012. nije izvršeno. Nadalje, podaci u glavnoj knjizi državnog proračuna, na temelju kojega se sastavljaju propisani financijski izvještaji, te izvještaji o izvršenju državnog proračuna, nisu potpuni jer nisu iskazani podaci o potraživanjima za vrijednosno značajne prihode državnog proračuna, porezi, doprinosi, posebni porezi te podaci o vrijednosti državne imovine. Također, pojedina potraživanja za poreze i ostala javna davanja primjenom odredbi pojedinih zakona i ostalih propisa su otpisana, reprogramirana, naplaćena u nekretninama, udjelima, dionicama ili prebijanjem međusobnih potraživanja, što također nije evidentirano u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima, a imale su utjecaj na prihode i rashode i imovinu državnog proračuna', kazao je Lesar, dodavši da je revizija utvrdila i da manjak prihoda opće države nije točno iskazan.

Na sve te zamjerke revizije, upozorava Lesar, Vlada nije ništa rekla. 'Ja bih doista volio znati i čuti mišljenje Vlade kada, kojim mjerama i načinima će se otkloniti razlozi koji su doveli do ovih zamjerki državne revizije. Ili ćemo prihvaćajući i ovaj dokument, izvještaj Državne revizije, konstatirati da Vlada u cjelini nije poštivala ne samo državni proračun, nego i prateće zakone', kazao je Lesar.

HDZ pita: Koliki je točno deficit?

Mnogo pitanja za ministra financija u raspravi je imala HDZ-ova Martina Dalić. 'Želim znati zašto se Ministarstvo financija zadužilo od Merrill Lyncha u trećem mjesecu ove godine za 200 milijuna eura, zašto se zadužilo od Sber banke za 50 milijuna eura u devetom mjesecu, kod Splitske banke za 50 milijuna eura u devetom mjesecu, kada je na primjer stanje računa državnog proračuna u Narodnoj banci krajem 8 mjeseca iznosilo dvije milijarde i 800 na devizama, krajem devetog mjeseca dvije milijarde i 192. Zašto se Ministarstvo financija kratkoročno zadužilo u 12. mjesecu od Goldman Sachsa za 200 milijuna eura, kada je stanje na deviznom računu krajem 12. mjeseca bilo 10,7 milijardi kuna, a krajem siječnja 10,5? Zbog čega se uzimaju ovi kratkoročni krediti i zbog čega se plaćaju kamate na njih?' zapitala je Dalić, ali odgovora nije bilo.

Dalić je posumnjala i u točnost brojki koje je iznio Lalovac. 'S obzirom na to da je ministar istaknuo da će se efekti onoga što je rađeno prošle godine vidjeti ove godine, onda ne mogu propustiti a da ne upitam i ne ukažem na to da je u prva četiri mjeseca ove godine deficit proračuna bio 7,4 milijarde kuna. Plan je 13,6. Prošle godine u prva četiri mjeseca deficit je bio 6,5 milijardi i završili smo na ovih 16,2, u čiju točnost ne vjerujemo i imamo dokaze i od Državne revizije da je taj iznos veći. Koliki će onda biti deficit ove godine ako je već u prva četiri mjeseca veći milijardu kuna nego prošle godine, kada smo planirali 10, završili na 16,2 ili više?' zapitala je Dalić.

Pritom joj je u oko upala točnost knjiženja u proračunu. 'Jedan od razloga jest priznavanje prihoda zaduživanja između CERP-a i HANDA-e, odnosno zaduživanje CERP-a da bi se otkupile dionice od HANDA-e koje su na ovaj ili onaj način državna imovina po Zakonu o upravljanju državnom imovinom. I što državna tijela imaju međusobno trgovati, kada je CERP također nasljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom koja je na upravljanje imovinu stekla ugovorima o prijenosu, a nije na primjer kupovala državnu imovinu od Ministarstva financija. Zaduženja CERP-a uz nekakve avalirane mjenice - to su transakcije koje pobuđuju veliku sumnju i velike upitnike', rekla je Dalić.

Lalovac se deficita dotaknuo pred kraj svog izlaganja, priznavši da je deficit od oko 16 milijardi kuna visok. Međutim, HDZ-ov Ivan Šuker upitao ga je koliki je doista deficit, 16 milijardi i 200 milijuna kuna ili 18 milijardi i 500 milijuna kuna.

'U prosincu smo usvojili državni proračun i vidi vraga, za 15 dana su rashodi manji za milijardu i šesto. Ministarstvo znanosti ne isplati prekovremeni rad i prijevoz, a najedanput ima viška 35 milijuna na svom proračunu. Druga stvar, ako kompariramo određene nalaze državne revizije, onda ćete vidjeti da prihod HANDA-e ni po čemu nije mogao biti prihod državnog proračuna u 2013. Prema tome, za tih 600 milijuna se diže proračun. Isto tako, određena jamstava koja su dana HŽ-u umjesto subvencija koje su dotad išle iz proračuna, a ta jamstva će sutra biti naplaćena iz proračuna, dižu nas na deficit negdje između 18.5, 19 milijardi i toliki je stvarni deficit državnog proračuna u 2013. godini. I ovaj papir jasno govori da se radila 'naštimaljka' da deficit bude 16 milijardi i 200 milijuna kuna', poručio je Šuker.

Odgovor je odmah stigao od ministra financija Lalovca. 'Mi smo sad članica Europske unije, sve ove brojke  pregledava EUROSTAT i vrlo jasno znate da smo u proceduri prekomjernog deficita, vrlo jasno se znaju brojevi i javno objavljuju u europskim izvješćima. A o naštimavanju brojeva govori 2011. godina, deficit od 15 milijardi i kada dođe EUROSTAT i kaže - gospodo, nije vam bio deficit 15, nego vam je bio deficit 27 milijardi', kazao je Lalovac.

Lalovac: Fiskalizacija je jedan od najboljih projekata u posljednje 23 godine!

Govoreći uvodno o proračunu za prošlu godinu, Lalovac je kazao da ga je obilježilo zadržavanje i povećanje socijalnih naknada i transferi prema najugroženijim kategorijama društva, zadržavanje i povećavanje mirovina, izvršavanje nagomilanih obveza prema zdravstvenim ustanovama, poticaji poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta kroz porezne olakšice te uvođenje reda u područje sive ekonomije radi poticaja konkurentnosti i poštene utakmice na tržištu.

Međutim, Lalovac je u svom izlaganju najviše pažnje ipak posvetio fiskalizaciji, za koju smatra da je 'jedan od najboljih projekata u posljednje 23 godine'.

'Brojke pokazuju uvođenje reda i uvođenje fer i poštene utakmice na našem tržištu. Brojke pokazuju da su u djelatnosti ugostiteljstva male pravne i fizičke osobe u 2013. godini ukupno prijavile 2,6 milijardi kuna ili 40 posto više oporezivih isporuka nego u 2012. godini. Kad govorimo o trgovini, ukupno povećanje oporezivih usluga iznosi 14 posto ili 5,2 milijarde kuna. Odvjetnici su prijavili povećanje oporezivih usluga za 4,8 ili 6,7 milijuna kuna više nego u 2013. godini', pobrojao je Lalovac.

Kroz naplatne uređaje, dodao je ministar financija, u 2013. prošlo je 2,2 milijarde računa, a brojke ministra financija govore i da je dnevni prosječan promet obrtnika u ugostiteljstvu povećan sa 620 na 1128 kuna, odnosno 82 posto, dok je kod obrtnika u trgovini dnevni prosječan promet povećan za 13 posto, sa 734 na 827 kuna.

'Ako pogledate ove podatke, oni govore da se povećanje prometa ne odnosi samo tri, pet, deset posto, nego da govorimo o povećanju od sto posto, osamdeset posto. Postavlja se pitanje na koji način su plaćali oni koji su uredno plaćali poreze, jesu li bili u fer tržišnoj utakmici', kaže Lalovac.

No u pohvali fiskalizacije Lalovac je otišao i korak dalje. 'Kad govorimo o fiskalizaciji, a ovdje se dosta puta čulo da ona neće uspjeti, da internetske veze ne valjaju, a 2,2 milijarde kuna zapravo su prošle. Ovdje nas se omalovažavalo, da Vlada neće uspjeti provesti taj projekt jer nije uspio projekt u nama susjednim zemljama. Moj odgovor vama bio je, a možete pogledati i stenograme, da je Hrvatska najbolja u regiji i da će Hrvatska napraviti taj projekt. To što se zapravo kod nas događa s učincima fiskalizacije, to je sad hrvatski izvozni proizvod', kazao je Lalovac te se pohvalio da će o provođenju fiskalizacije razgovarati i s češkim, mađarskim i slovenskim ministrima financija.

Što se tiče rashodovne strane, ukupni rashodi planirani su u iznosu od 126,8 milijardi kuna, a izvršeno je 125,1 milijarda kuna, 98,6 posto plana. U odnosu na 2012. rashodi su povećani za 5,2 milijarde kuna ili 4,4 posto, prije svega zbog uplate doprinosa proračunu Europske unije u iznosu od 1,8 milijardi kuna te zbog sanacije zdravstvenih ustanova od 3,3 milijarde kuna.