Fiskalizacijom i uvođenjem fiskalnih blagajni, Vlada se nada smanjiti sivu ekonomiju i uvesti reda u prometovanje gotovinom. Moglo se to čuti na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je predstavljen konačni prijedlog Zakona o fiskalizaciji u prometovanju gotovinom
'Ovo je način kako kontrolirati promet gotovine u financijskim tokovima i smatramo da je potrebno krenuti s modelom, jer podaci pokazuju ogromne nelogičnosti u prometu gotovinom. Naime, samo 15 posto prometa pokriveno je prometom gotovinom no evidentno je da je veći. Pokazalo se da svi oni koji rade s gotovinom iskazuju male promete i male dohotke. Primjerice, kod popravaka predmeta dnevni dohodak je 85 kuna, a od njega se ne može plaćati i živjeti. Ti su podaci još gori ako se usporede s dnevnim prometom taksi službe. Ispada da je dnevni dohodak 65 kuna, kod trgovine živežnim namirnicama 100 kuna, a kod barova 95 kuna', objasnio je ministar financija Slavko Linić zašto se Vlada fiskalizacijom odlučila uvesti red u prometovanje gotovinom.
Za razliku od prve verzije prijedloga zakona nakon prvog saborskog čitanja Vlada je objasnila kako će se fiskalizacija provoditi kod djelatnosti koje se nalaze u dijelovima Hrvatske koji nisu pokriveni internetom, a navedene su i djelatnosti koje neće biti obveznici fiskalizacije.
Tako, primjerice, fiskalne blagajne neće biti obvezne kod prodaje karata ili žetona u putničkom prometu, kod naplate cestarine, kod punjenja naftnim derivatima aviona na avioservisima, kod prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima, kod prodaje usluga u poštanskom prometu, kod zaprimanja uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama, kod pružanja bankovnih usluga, kod provođenja zdravstvene zaštite, itd.
'Na primjer, fiskalne blagajne nisu potrebne kod naplate cestarina, jer se promet bilježi fizički. Isto kao kod plaćanja osiguranja i participacija u bolnicama', kazao je Linić
Da će neke djelatnosti od fiskalizacije imati koristi, naglasio je i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. 'Istovremeno s ovom mjerom činimo sustav transparentnijim i eliminiramo utjecaj sive ekonomije i istovremeno idemo sa snažnom olakšicom i za 60 posto snižavamo PDV. Od 1. siječnja će PDV za one s fiskalnom blagajnom biti 10 posto', rekao je Čačić naglasivši kako su 'ljudi imali enormne zarade od prikrivanja troškova'.
U vladi su uvjereni da uvođenje fiskalne blagajne neće dodatno opteretiti poduzetnike, jer će ih računalo koje će biti povezano s Poreznom upravom koštati samo tri tisuće kuna. 'Porezno opterećenje nećemo povećavati i ne želimo veće poreze no ono što je propisano da se mora naplatiti mora se platiti. Nije istina da tjeramo ljudima strah u kosti, nego je ovo pitanje morala jedne države. Pravila se moraju poštivati. Ranije nije napravljeno, jer se nije htjelo napraviti. Sad nemamo izgovor da to ne napravimo i kad napravimo, imat ćemo potpunu kontrolu troškova. Sloboda je kada se čovjek pokorava zakonu, a ne pojedincu', kazao je premijer Zoran Milanović
Podsjetimo, zakonske odredbe propisuju da će svi trgovci, ugostitelji i drugi koji u svom poslovanju barataju gotovinom, morat imati kompjutor koji će biti spojen na softver Porezne uprave. Kada budu izdavali račune građanima, ta radnja će najprije putem internetske veze biti evidentirana u Poreznoj upravi koja će odobriti račun u dvije sekunde, nakon čega će se on moći printati kupcu.
Nove račune građani će moći vidjeti već od 1. siječnja 2013., kada će novi sustav morati imati veliki i srednji poduzetnici te ugostitelji, od 1. travnja imat će ih i trgovci, a od 1. srpnja (ulaskom u EU) ti računi morat će biti uvedeni u cijelom poslovanju s gotovinom.
Poduzetnici koji ne uvedu ovaj sustav, ne prijave se u Poreznoj upravi ili u bilo kojem smislu zaobilaze nova pravila, bit će kažnjeni novčanom kaznom od 5.000 do 500.000 kuna, a građani koji ne inzistiraju na računu i uhvati ih inspekcija pred trgovinom, morat će platiti 200 do 2.000 kuna.