Tu je informaciju na sjednici Gradskog vijeća iznio ravnatelj Javne ustanove Sportski objekti Gordon Cerjan, a potvrdio ju je i za tportal:

'Uštede definirane ugovorom nisu se ostvarile. Bila je predviđena potrošnja energije u ukupnom iznosu od 2.112.750 kilovatsati (kWh) na godišnjoj razini, a potrošnja u stvarnosti iznosi preko pet milijuna kilovatsati', iznio je Cerjan.

Kako je u međuvremenu došlo do drastičnog poskupljenja energenata, prije svega struje, on ne barata novčanim iznosima, nego stvarno potrošenom energijom - radi se o struji, plinu i lož-ulju, manjim dijelom i solarnim panelima postavljenima na krovu ovog kompleksa.

U kunama bi to izgledalo ovako: po cijenama otprije nekoliko godina bazeni su na energiju trošili oko 5,2 milijuna kuna, a bilo je predviđeno da njihovi računi padnu na oko 1,7 milijuna kuna. Još prije dvije godine oni su iznosili milijun kuna više od plana, a zbog najnovijih poskupljenja penju se znatno više.

No poskupljenja su se možda i mogla očekivati - ali ne i dvostruko veća potrošnja energije u odnosu na plan. Zasad nitko nema suvislo objašnjenje za to.

A bazeni, odnosno Javna ustanova Sportski objekti, svejedno moraju privatnoj tvrtki plaćati iznos od 3,5 milijuna kuna godišnje idućih 14 godina, jer je na toliko bila procijenjena ušteda u budućem razdoblju.

'Izražavamo sumnju u uštede, no moramo postupati po ugovoru. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) kao provedbeno tijelo u ovom slučaju trebala je angažirati neovisno tijelo koje će provesti vještačenje, ali unatoč našim zahtjevima to ne čini, nego nudi neobična objašnjenja. Ponašaju se kao arbitar, a ne provedbeno tijelo', kazao je Cerjan za tportal.

Splitski bazeni tako danas plaćaju i veliku potrošnju energije, po višim cijenama, ali i 3,5 milijuna kuna godišnje na ime 'ušteda' koje, tvrdi se, nisu ostvarene.

Projekt energetske obnove jedinog zatvorenog bazenskog kompleksa u Splitu bio je pripreman pet godina, a rezultirao je dobivanjem 40 posto nepovratnih sredstava od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Preostalih 60 posto trebalo je biti osigurano iz ostvarenih ušteda u periodu od 14 godina.

Posao je obavila tvrtka Esco Energy, koju je kasnije preuzela tvrtka Rudan, tržišni lider na polju energetske obnove. Tportal je svojevremeno bio u inspekciji Splitskih bazena upravo kada su radovi dovršavani i kada je zbog toga vladao popriličan entuzijazam.

Tada smo između ostalih razgovarali s direktorom tvrtke Rudan Danijelom Benčićem, a on nam je pojašnjavao koncept energetske obnove i predstavljao detalje ovog projekta. Četiri godine kasnije ponovno smo kontaktirali s njim i priupitali ga je li točno da se uštede ne ostvaruju.

'Radi se o puno kompleksnijem pitanju, a paušalne tvrdnje ne želim komentirati', kazao nam je Benčić odrješito i pomalo nervozno.

'Naravno da se uštede ostvaruju, ovdje se radi o pogrešnoj interpretaciji', tvrdi dalje Rudan, ne želeći ulaziti u detalje.

'Kompleks troši onoliko energije koliko mu je potrebno da bi isporučivao svoju uslugu: ako želite imati bazen zagrijan na 24 stupnja Celzija, to će valjda nešto i koštati', kazao nam je načelno. Pitali smo ga logično pitanje: nije li grijanje bazena bilo predviđeno projektom i ugovorom te je li konkretno provjerio podatak da kompleks troši pet milijuna umjesto 2,1 milijun kilovatsati godišnje?

'Sve ovisi o tome kako se interpretira i što se time želi postići', kazao je za tportal i prekinuo razgovor na ovu temu.

Što u ovom slučaju radi APN: jesu li upoznati s činjenicom da splitski kompleks bazena nakon energetske obnove troši dvostruko više energije nego što je predviđeno ugovorom, zašto u proteklih šest mjeseci nisu angažirali vještake koji bi utvrdili uzrok ovako velike potrošnje i kada će to učiniti, pitanja su koja je tportal postavio još koncem prošlog tjedna. Zanimalo nas je i kakva su prava korisnika kada se nakon obnove ne ostvaruju ugovorom predviđene uštede energije, no odgovor APN-a do zaključenja ovog teksta nije pristigao.