Još u svibnju ove godine uputile su zahtjev za sastankom u nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, na kojemu bi se razgovaralo o ovim problemima, no do današnjeg dana nisu zaprimile nikakav odgovor.

Upravo o stanju i perspektivi Ličke pruge tportal je prošlog tjedna objavio opsežan tekst u kojemu smo otkrili deprimirajući podatak: od planiranih 3,5 milijardi eura investicija u idućem razdoblju u obnovu starih i izgradnju novih pruga u Hrvatskoj, u projektu nazvanom 'renesansa željeznice', većina novca odlazi na nizinsku prugu od mađarske granice do Rijeke te na koridor 10 između Slovenije i Srbije. Tek 100 milijuna eura, ili jedva tri posto tog iznosa, predviđeno je za obnovu infrastrukture koja povezuje Split i Zagreb, najveće gradove u državi.

Putovanje na ovoj relaciji trenutno traje gotovo osam sati - sat dulje nego 2008. godine i čak dva sata dulje nego prije tri desetljeća - a vlakovi su uglavnom nepouzdani i redovito im je jedino kašnjenje. Zgranuti turisti svakog ljeta prepričavaju gotovo nevjerojatne priče sa svojih putešestvija, no iskustva ozbiljnih tvrtki koje ovise o ovoj pruzi zvuče još ozbiljnije.

'Problem koči gospodarstvo regije'

'Poslovanje gospodarskih subjekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji je otežano zbog kontinuiranog neulaganja i neodržavanja, pa samim time i nezadovoljavajućeg stanja željezničke infrastrukture na Ličkoj pruzi, jedinom željezničkom pravcu koji povezuje Split i Zagreb. Konkurentnost i održivost dalmatinskog gospodarstva su ozbiljno narušeni zbog ovog problema, a koji nije moguće zaobići korištenjem drugih načina prijevoza. Ovo je značajan problem koji onemogućava ne samo poslovne aktivnosti i razvoj pojedinih kompanija, već i razvoj gospodarstva u cijeloj regiji', stoji između ostalog u dopisu koji su Cemex, Žitni terminali i Luka Split uputili na adresu ministarstva.

Pojašnjavaju da je upravo zbog stanja željezničke pruge otežana otprema materijala i roba iz Dalmacije prema najvažnijim emitivnim tržištima na sjeveru zemlje, a s druge strane golem je financijski pritisak i na dopremu dobe na lučke terminale na jugu. Ukratko, tvrtke koje ovise o željeznici u ozbiljnom su problemu.

CEMEX dio prijevoza prebacuje na kamione

'Kao najveći regionalni proizvođač građevinskog materijala, CEMEX Hrvatska ima poteškoća u isporukama robe na svoje najvažnije tržište, u Zagreb i središnju Hrvatsku. U sezoni gradnje, povećane potražnje za građevinskim materijalima zbog rasta tržišta, ali i projekata obnove građevina oštećenih u potresima, isporuka proizvedenih i tržištu potrebnih količina cementa je otežana, što se nažalost nadomještava uvozom. Zbog svega toga su kompanije koje posluju u Dalmaciji prisiljene tražiti druga transportna rješenja. Primjerice, CEMEX već planira prebaciti dio prijevoza za sjever Hrvatske na kamionski prijevoz, koliko je to moguće. Za ostale tvrtke to nije mogućnost', kazao je za tportal predsjednik uprave ove tvrtke Alen Voloder.

Situacija je apsurdnija zbog činjenice da su zelene politike Europske unije usmjerene upravo na stimuliranje razvoja intermodalnog prometa, a on snažno počiva na prijevozu roba i ljudi željeznicama. Voloder nam je potvrdio da je HŽ Cargo nedavno jednostrano povisio cijene svojih usluga za čak četrdesetak posto, no u tome zapravo nije problem: pojednostavljeno, cijene su realne za prugu koja nije rentabilna, barem kako tvrdi ovaj sugovornik tportala.

Hrvatska je nedavno predložila da se nadoknadi dio ovih transportnih troškova, no Europska komisija to je odbila i protumačila kao nedopuštenu državnu potporu HŽ Cargu. Jedino rješenje sada jest predložiti nadoknadu dijela troškova svim zainteresiranim prijevoznicima tereta, dok pruga ne postane rentabilna, odnosno dok se ne obnovi pravac koji je službeno proglašen strateškim interesom za Hrvatsku. U CEMEX-u procjenjuju da bi u vrlo kratkom roku gotovo udvostručili količine isporučenog građevinskog materijala na sjever zemlje, ali i da bi im se vrlo brzo otvorila nova potencijalna tržišta.

Luka Split: Slaba protočnost Ličke pruge usporava nam rast

'Luka Split, kao prvenstveni i najveći koncesionar na području Vranjičko-solinskog bazena, limitirana je u povećanju prekrcajnih tona upravo zbog neadekvatne željezničke infrastrukture. Usprkos svim izazovima i peripetijama, bilježimo rast prometa u 2021. godini od 66 posto, a planirani rast prekrcajnih tona u 2022. godini je dodatnih 20 do 30 posto. Međutim bilo kakav daljnji rast je onemogućen zbog slabe protočnosti Ličke pruge', kaže za tportal član uprave tvrtke Luka d.d. Filip Rogošić.

On upozorava na to da državna tvrtka HŽ Cargo u protekla dva mjeseca uopće ne nudi dodatni prijevoz bilo kakvog tereta prema Dalmaciji niti vagone za bilo što izuzev dogovorenog transporta bakrenog koncentrata te starog željeza preko tvrtke Cezar.

'Iskreno, poslovanje HŽ Carga teško je razumjeti. Postoje i drugi operateri koji su zainteresirani doći na ovaj pravac, ali zbog dizelskih lokomotiva i njihove velike potrošnje potrebna je državna subvencija - dakle ne za bilo koju pojedinačnu tvrtku, nego za željeznički pravac Zagreb - Split. A prije svega je potrebna njegova temeljita obnova u kojoj se ne možemo oslanjati isključivo na europske fondove: ako bismo išli tim putem, ova pruga ne bi se počela raditi prije 2032. godine. To bi bila katastrofa za sve nas i sramota za državu', oštar je Rogošić.

Žitni terminal iz splitske baze godišnje preveze 400.000 tona

'Žitni terminal jedan je od najvećih izvoznika poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj. Najvećim dijelom izvozi ih preko svog terminala u Solinu, prevozeći robu željeznicom preko Ličke pruge. Posao nam je omogućiti hrvatskom poljoprivredniku izvoz proizvedenih dobara hrvatskim prugama i lukama. Navedena poslovna praksa komplementarna je viziji oporavka hrvatske poljoprivrede Vlade Republike Hrvatske, što započinje poticanjem proizvodnje hrvatskog poljoprivrednika, preko poboljšanja logistike, do održivosti samog izvoza', službeno je za tportal kazala direktorica ove tvrtke Lada Jurišić Vukorepa.

Radi se o privatnoj tvrtki koja djeluje ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj regiji, a iz svoje splitske baze na godišnjoj razini preveze oko 400 tisuća tona tereta. Mogla bi i znatno više, samo da je Lička pruga u nešto normalnijem stanju.

'Konkurentnost i održivost gospodarstva Dalmacije, ali i cijele Hrvatske, ovisi o stabilnim transportnim pravcima, a sama Europska unija potiče upravo razvoj željeznica. U tom nam je smislu nerazumljiv način kojim se pristupa pitanju povezivanja sjevera i juga Hrvatske, bilo da se radi o tome da se iz Zagreba do Splita vlakom putuje osam sati, što je potpuno neprihvatljivo za zemlju čije se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, bilo da se radi o potrebama drugih grana gospodarstva koje još uvijek stvaraju vrijednost u Dalmaciji i ovise o tim transportnim pravcima', stoji između ostalog u pismu koje su tri dalmatinske tvrtke uputile na adresu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.