Na sjednici sudjeluje i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Uvodno se obratio predsjednik Vlade Andrej Plenković. Rekao je kako je strateški projekt Vlade ulazak u Šengenski prostor te ulazak u europodručje, prenosi HRT.

'Hrvatska je usvojila strategiju za uvođenje eura 2018. godine i od tada sustavno i temeljito radimo na njezinoj provedbi. Vrlo smo precizni u pogledu rokova koje smo sami planirali te imamo izvrsnu suradnju i podršku Europske komisije', rekao je Plenković.

Istaknuo je prednosti uvođenja eura. 'Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati i efekt na naš kreditni rejting', rekao je premijer.

Dodao je da će to imati i utjecaja na olakšanje hrvatskog izvoza i na dolazak turista. 'Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe od uvođenja eura do danas, može se zaključiti da su se bruto plaće znatno povećale, više od razine cijene. Plaće su rasle više, i to znači da je porastao životni standard nakon uvođenja eura', rekao je Plenković.

Podsjetio je da je rok za ispunjavanje svih obveza oko uvođenja eura kraj ožujka 2022. godine te je uvjeren da ćemo ih sve ispuniti. Uvođenje eura Vlada planira za 1. siječnja 2023.

Premijer je govorio i o posljedicama potresa i pandemije na gospodarstvo, o lanjskom padu BDP-a, kao i o ovogodišnjem oporavku, odnosno rastu BDP-a. 'To je dobar signal za naše pripreme za uvođenje eura', rekao je.

Zahvalio je potpredsjedniku EK na podršci Hrvatskoj te očekuje i daljnju podršku, dok ćemo mi napraviti sve što treba. 'Hrvatska je već danas visokoeurizirana zemlja i mislim da ćemo biti u potpunosti spremni za uvođenje eura 1. siječnja 2023.', rekao je Plenković.

Dombrovskis je rekao da EK pohvaljuje političku volju Vlade na putu u europodručje. 'Podržavamo vaš rad i želimo osigurati da se Hrvatska uspješno podrži europodručju. Naši timovi rade uporno i intenzivno te vidimo da ste odgovorili na sve zadane kriterije. Sada je vrijeme za razmatranje praktičnih aspekata prelaska na euro. Gospodarstvo vam se dobro oporavlja i dobit će potporu kroz Plan za oporavak i otpornost. Hrvatska je najveća primateljica sredstava EU-a, 11,6 posto BDP-a je u nepovratnim sredstvima dodijeljeno Hrvatskoj', naglasio je. Istaknuo je punu podršku Europske komisije onome što radi Hrvatska.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić potom je govorio o retrospektivi onoga što je dosad napravilo Nacionalno vijeće za euro. Potom je održao prezentaciju onoga što je još ispred nas kako bi se uveo euro.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je kako smo otkad smo ušli u tečajni mehanizam prošle godine u srpnju praktički već jednom nogom u eurozoni.

'Tada smo ušli u zajednički sustav nadzora i zajednički sustav rezolucije banaka, tako da smo što se tiče velikog dijela posla HNB-a već u bankovnoj uniji ili u onome gdje su zemlje eurozone. Naše iskustvo je dobro, vrlo dobro smo se uklopili u taj sustav', rekao je.

Podsjetio je da je Europska središnja banka preuzela nadzor nad hrvatskim bankama u listopadu 2020. 'Radimo na daljnjim koracima za ulazak u eurozonu. Usvojili smo plan zamjene kune eurom. Imamo šest koordinacijskih odbora koji se bave različitim tehničkim aspektima prelaska na euro. Sve te grupe su već debelo u procesu rada', rekao je Vujčić.

Dodao je kako je odabrano pet motiv za eurokovanice i trenutačno je u procesu natječaj za dizajn. Kovat će se testne kovanice kad se odabere dizajn.

Vujčić je rekao kako je u završnoj fazi pripreme etički kodeks. 'On će se ponuditi poduzećima i uslugama da ga potpišu te će se obvezati na fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro, a imat ćemo i monitoring i koristit ćemo najbolja iskustva zemalja koje su dosad radile konverziju', istaknuo je guverner HNB-a.

Nakon sjednice predviđene su zajedničke izjave za medije predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i potpredsjednika EK Valdisa Dombrovskisa.

Podsjetimo, u petak su Europska komisija i države članice europodručja s Hrvatskom potpisale Memorandum o razumijevanju, u kojem se utvrđuju praktični koraci koji će Hrvatskoj omogućiti da započne s proizvodnjom eurokovanica nakon što dobije zeleno svjetlo za ulazak u europodručje.