Zašto zakon nije došla braniti Marija Vučković, „najgora ministrica poljoprivrede od kad je hrvatske države“, pitao je Miro Bulj (Most), pozvavši kolege iz saborske većine da ne podrže zakon.

Zakon je štetan, umjesto da čuvamo naše autohtono sjeme, mi stotinama tisuća ljudi na selu namećemo nove troškove zbog dorade tog sjemena, pa tko će to platiti, tko je ovo pisao, rekao je Bulj.

I Marija Selak Raspudić proziva ministricu. Uistinu je sramota da se oko ovako spornog zakona sakrila u mišju rupu, to pokazuje da i sama zna da je u krivu, rekla je zastupnica, tvrdeći kako zakon „objavljuje rat malim proizvođačima“.

I SDP-ov Domagoj Hajduković poručuje kako je „izvan vlastite pameti dorada sjemena koje će sijati na vlastitoj njivi“ te kako će to donijeti nove troškove proizvođaču. On mora uzeti sjeme, spakirati ga, odvesti do mjesta dorade, platiti doradu i pakiranje. Poskupili smo mu posao i učinili ga neisplativim, ustvrdio je.

Zašto uvodimo nešto čega nema u EU?

Sarkastično je pozvao kolege da ne napadaju ministricu. „Teško joj je opravdati moto 'svaki tjedan zatvaramo pogon jedan'“, kazao je.

Oporba traži i odgovor o motivaciji da se kao nova kategorija uvede pojam sjeme s poljoprivrednog gospodarstva, koja ne postoji u EU.

Druge članice to ne poznaju, ističe Anka Mrak Taritaš (Glas).

Uvodimo nove pojmove i poskupljujemo našim poljoprivrednicima, iako to nitko od nas ne traži, dodaje Ružica Vukovac (DP).

"Koja budala je to pisala“, upitao se Željko Lenart, upirući prstom u odredbu da za kvalitetu uvoznog sjemena odgovara dobavljač koji ga prvi stavlja na tržište te trgovci sjemenom kad sjeme drže u uvjetima koji ne osiguravaju održavanje njegove kvalitete. Pa kako ćemo, kad ga posijemo, utvrditi da je držano u neodgovarajućim uvjetima, pitao je.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak otklanio je oporbene kritike i rekao da je ministrica na sastanku u Bruxellesu.

„Mali proizvođači, hobisti, vrtlari, ekološki proizvođači izuzimaju se iz obveze dorade sjemena“, opetovao je više puta.

„Uvodi se pojam sjeme s poljoprivrednog gospodarstva, takvo će sjeme morati proći doradu kod dobavljača upisanog u odgovarajući upisnik kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama“, odgovorio je zastupnicima.

Istaknuo je kako su sjeme i sadni materijal strateški proizvodi koji moraju biti dostupni, sigurni i kvalitetni. Zakonom se želi urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala žitarica, krmnog bilja, repe, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja, loze, voća i ukrasnog bilja, dodao je.

Majdak kaže kako se zakonom ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Konkretno, kod razmjene na sajmovima, proizvodnje na malim gospodarstvima, razmjene između pojedinca i grupa nema ograničenja, certifikacije, nadzora takvog sjemena, naglasio je.

Objasnio je i kako postupak dorade sjemena vodi zdravstveno ispravnijem sjemenu u kojem nema korova, a što je, primjerice važno kod učestale pojave smrdljive snijeti pšenice. Postupkom dorade se sprječava njeno širenje, kazao je.

„I dalje smo zemlja čista od primjene GMO organizama u praksi“, odgovorio je Marijani Petir (NZ) koju je zanimalo hoće li nakon donošenja novog zakona i dalje biti zabranjena sjetva GMO sjemena?