Novi je kosovski premijer odmah po odabiru predstavio svoj program i sastav vlade, gotovo četiri mjeseca nakon relativne pobjede na parlamentarnim izborima. Pritom je naglasio ključne točke među kojima nije mogao izostaviti Beograd s kojim je najavio vođenje dijaloga i stvaranje posebnog tima koji će se posvetiti tom najneuralgičnijem problemu Prištine.

Kurti je precizirao da će dijalog biti usmjeren prema pitanjima bilateralnih odnosa, dobrosusjedstva, nestalih osoba, ali i sukcesije i reparacije. Pritom je otkrio kako namjerava tužiti Srbiju Međunarodnom sudu pravde za ratni zločin, genocid i agresiju tijekom rata na Kosovu krajem 1990-ih. Uz to, obećao je i donošenje posebnog zakona o ratnim zločinima, genocidu i zločinima protiv čovječnosti, a predložio je i lustraciju u svim sektorima te najavio uvođenje obveznog tromjesečnog vojnog roka.

>>> Kosovo dobilo novu vladu, Srbima dva ministarstva

Stajalište o nužnosti dijaloga s Beogradom Kurti je prisnažio prijedlogom da u koalicijsku vladu, koju je usuglasio s drugoplasiranim Demokratskim savezom Kosova (LDK) Ise Mustafe, uđu i dva predstavnika Srpske liste, sestrinske stranke naprednjaka koje u Srbiji predvodi aktualni predsjednik Aleksandar Vučić. Riječ je o Daliboru Jevtiću koji bi prigodno vodio resor povratka i manjinskih zajednica te o Ivanu Milojeviću kojem je namijenjeno ministarstvo regionalnog razvoja.

Uznički dani u Dubravi

Od nove Kurtijeve vlade i očekuje se nastavak dijaloga s Beogradom koji je zamrznut krajem 2018. zbog uvođenja carinskih pristojbi na robu iz Srbije, čije ukidanje Beograd postavlja kao ultimatum za pregovore i normalizaciju odnosa. Kurti se godinama čvrsto odupirao bilo kakvom albansko-srpskom dijalogu što i ne čudi previše s obzirom na to da je u nekoliko navrata završio u srpskim zatvorima.

Albin Kurti je rođen u Prištini, u obitelji koja je porijeklom iz Ulcinja. Majka mu je učiteljica, dok je otac u potrazi za poslom odveo obitelj u kosovski glavni grad u kojem je budući premijer završio studij telekomunikacija i računalnog inženjerstva kao najbolji student u klasi. Paralelno sa studijem, Kurti ulazi i u politiku te 1997. organizira i predvodi studentske prosvjede protiv okupacije sveučilišnog kampusa koju je izvela policija tadašnje SR Jugoslavije. Brutalno ugušeni prosvjedi nisu pokolebali Kurtija i studente da i iduće godine nastave s prosvjedima.

Kurti se iste godine pridružuje Oslobodilačkoj vojsci Kosova kao pomoćnik političkog predstavnika Adema Demacija. Izlazak iz sjene navlači mu na vrat srpsku policiju koja ga uhićuje tijekom NATO-vih napada na tadašnju Jugoslaviju u travnju 1999. Najprije je odveden u zatvor Dubrava u kojem je tijekom NATO-ve akcije izbila pobuna zatvorenika koja je ugušena u krvi. Policajci su ubili više od 100 Albanaca, dok je Kurti redovito premlaćivan. Nakon što se srpska vojska povukla s Kosova, Kurti je prebačen u zatvor u Požarevac gdje je nastavljena tortura nad albanskim zatvorenicima.

Budući kosovski premijer optužen je za 'ugrožavanje jugoslavenskog teritorijalnog integriteta i zavjeru radi terorizma' te je osuđen na 15 godina zatvora. Kurti je tijekom suđenja odbijao priznati legitimitet suda, a nakon presude s ponosom je uzviknuo 'da bi to isto ponovio'. Sud mu je ponudio raniji izlazak iz zatvora ako prizna nedjelo, no Kurti je to s gnušanjem odbio. Kurti na temelju međunarodnog pritiska ipak izlazi iz zatvora krajem 2001. godine, ali se kloni politike i sprema diplomski ispit na fakultetu. Tek povremeno javno kritizira UNMIK za korupciju, a organizira i nenasilne prosvjede u znak podrške obiteljima nestalih te se kao aktivist pridružuje Mreži akcija za Kosovo koja se bavila humanitarnim pitanjima, obrazovanjem, kulturom i umjetnošću.

Nepomirljivi Kurti na meti UN-a

U lipnju 2005. godine netko je na UNMIK-ovu zgradu napisao slogan 'Nema pregovora, Samoopredjeljenje' pa je Kurtija uhitila UN-ova policija. Revoltiran postupkom međunarodnih snaga, Kurti osniva pokret Samoopredjeljenje koja traži potpuno neovisnost Kosova od Srbije. Sada već političar, Kurti pokreće prosvjede protiv plana finskog diplomata i međunarodnog posrednika UN-a za Kosovo Marttija Ahtisaarija prema kojem se nigdje ne spominje kosovska neovisnost. Prosvjedi su postali nasilni te je Kurti uhićen i osuđen na devet mjeseci kućnog zatvora, što je dodatno učvrstilo njegov status beskompromisnog borca za ljudska prava i ikonu nenasilnog otpora.

Tijekom 2010. Kurtijevo Samoopredjeljenje izlazi po prvi put na izbore i postaje treća stranka po snazi. Izborni uspjeh daje mu vjetar u leđa pa početkom 2012. organizira mirne prosvjede protiv kosovsko-srpskih pregovora koje ovaj put guši policija po naredbi tadašnjeg kosovskog premijera Hashima Thacija i ministra unutarnjih poslova Bajrama Rexhepija. Dvije godine kasnije, Kurti se ponovno kandidira za premijera ali njegova stranka osvaja tek tri zastupnička mjesta. Nepomirljivi Kurti u tom mandatu u nekoliko navrata prekida sjednice parlamenta bacajući suzavac pa dobiva nadimak 'Gandhi sa suzavcem'.

Na izborima 2017. Samoopredjeljenje postaje najveća kosovska stranka sa 32 osvojena zastupnička mjesta, dok mladom političaru popularnost raste do neslućenih visina, osobito nakon što je za bacanje suzavca osuđen na godinu i pol zatvora. Omiljenost među sunarodnjacima Kurti redovito potvrđuje u brojnim anketama, a o njemu je snimljen i američko-albanski dokumentarni film 'My Blood My Compromise' (Moja krv, moj kompromis).

Kurti je snažan zagovaratelj kosovskog ujedinjenja s Albanijom, ali inzistira i na pregovorima s Beogradom. Prije nego što sjedne za isti stol sa Srbima, Kurti najprije želi pregovarati s predstavnicima srpske manjine na Kosovu i Europskom unijom. Tek nakon toga je, priznaje, spreman na prištinsko-beogradski dijalog u kojem nema namjeru popuštanja.