Deklaraciju su u Tirani potpisali ministri obrane triju zemalja, Ivan Anušić, Pirr Vengu i Ejup Maqedonci. Mogu joj pristupiti i druge države, a njome se ističe važnost zajedničkih odgovora na sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.

Srpske vlasti potom su objavile da su bile spremne razmotriti suradnju u dobroj vjeri s Hrvatskom i Albanijom, no da 'ova inicijativa, koja se provodi bez Srbije, ali uz Prištinu, predstavlja otvorenu provokaciju i grubo ignoriranje stvarnosti na terenu'.

Srbija: Očekujemo hitan odgovor

'Očekujemo hitan odgovor iz Zagreba i Tirane o stvarnim namjerama i krajnjim ciljevima ove opasne vojno-sigurnosne igre. Srbija neće dopustiti nikakve jednostrane akcije koje bi mogle ugroziti naš teritorijalni integritet, sigurnost građana i mir u regiji', stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Srbije.

Ubrzo je i ministar Anušić odgovorio Srbiji, oglasivši se na društvenoj mreži X.

'Prošlo je vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba raditi i to se više nikada neće ponoviti. Već 35 godina smo samostalna država, prošli smo pet godina agresije i politike koja je zastupala takav narativ. Hrvatska će potpisivati deklaracije s kim želi, a suradnja s Albanijom i Kosovom usmjerena je na razmjenu znanja, suradnju vojnih industrija te potporu euroatlantskom putu Albanije i Kosova', napisao je Anušić.

Cvrtila: Hrvatska ima pravo djelovati u skladu sa svojim interesima

Geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila za Net.hr izjavio je da se slaže s ministrom Anušićem te smatra da je Srbiji dobro odgovorio.

'Hrvatska, kao članica NATO-a i EU-a, preuzima odgovornost za dugoročnu stabilizaciju regije. Potpisivanjem sporazuma s državama poput Albanije, koja je u NATO-u, Hrvatska doprinosi stabilizaciji Kosova, gdje su prisutne naše mirovne snage. Hrvatska ima pravo djelovati u skladu sa svojim interesima, a ne prema željama Srbije', objašnjava Cvrtila.

Dodaje da je pakt potpisan između Hrvatske, Albanije i Kosova primarno usmjeren na jačanje obrambene suradnje i povezivanje zajedničkih sigurnosnih interesa između dviju članica NATO-a, Hrvatske i Albanije, te Kosova, a koje se nalazi pod međunarodnim protektoratom. U širem kontekstu, države diljem Europe sve češće se udružuju kroz obrambene sporazume, osobito u pogledu zajedničke nabave vojne opreme i jačanja sigurnosnih kapaciteta, što je posebno važno u aktualnim globalnim okolnostima.

'Ovaj sporazum nije usmjeren protiv bilo koje države, a otvoren je i za pristupanje drugih zemalja. Unatoč tome, Srbija je reagirala vrlo oštro, što je dio šireg političkog obrasca u kojem Beograd često daje pretjeranu važnost određenim događajima kako bi ih prikazao kao sigurnosnu prijetnju. Kroz narativ o vanjskoj ugrozi, Srbija nastoji oblikovati unutarnjopolitički diskurs, no realna opasnost za srpske interese u ovom slučaju teško se može argumentirati', smatra Cvrtila.

Stručnjak smatra da ne postoji nikakva realna vojna prijetnja za Srbiju te da su vojni kapaciteti država potpisnica sporazuma isključivo obrambeni. Dodaje kako niti jedna od tih država ne posjeduje vojnu moć kojom bi mogla ugroziti susjede, a čak i kada bi se promatrala ujedinjena vojna snaga unutar sporazuma, ona i dalje ne bi bila prijetnja Srbiji. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska, Albanija i Kosovo nemaju agresivne namjere, niti bi imale kapacitete za njihovu provedbu. Koncept ugroženosti, na koji se Beograd često poziva, stalno se mijenja ovisno o kontekstu, ali ostaje prisutan kao sastavni dio njihove političke strategije, objašnjava Cvrtila.

Plenković Vučiću: RH, Albanija i Kosovo za vojni sporazum ne trebaju pitati Beograd

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je odgovorio srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću nakon što je kritizirao potpisivanje vojnog sporazuma između Zagreba, Tirane i Prištine, kazavši da tri zemlje za taj dogovor nisu trebale pitati 'ni Srbiju ni NATO'. Plenković je rekao da su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali taj 'memorandum na temelju svojih odluka i svojih procjena te za to ne trebaju pitati nikoga, ni Srbiju ni NATO'. 'To je memorandum o zajedničkoj suradnji, tu nema nikakvog neprijateljskog karaktera', rekao je Plenković.

Aludirao je na to da Vučić s obzirom na situaciju u Srbiji traži probleme negdje drugdje. 'Ali u ovom tekstu ih nema', naglasio je. Hrvatski premijer je dodao da memorandum pomaže naporima Kosova i Albanije u njihovim reformama i razmjeni iskustava.